FAKTORI KOJI UTJEČU NA KVALITETU MAJČINOG MLIJEKA

  • Antibiotici i drugi lijekovi
  • Prehrana majke
  • Gestacijska dob
  • Doba laktacije
  • Način poroda
  • Geografska lokacija
  • Zdravlje majke

SASTOJCI MAJČINOG MLIJEKA

  • Voda
  • Proteini – esencijalni za rast i razvoj
  • Laktoza
  • Masne kiseline – za razvoj mozga
  • Vitamini i minerali – esencijalni za rast i razvoj
  • Hormoni i faktori rasta
  • Stanice
  • HMOs – više od 200 različitih struktura
  • Ugljikohidrati i masti – važni izvori energije
  • Antitijela – imunološke stanice (razvoj aktivne i pasivne imunosti)
  • Mikroorganizmi – za razvoj i funkciju zdravog probavnog sustava i imunološkog sustava
  • Antimikrobni i antivirusni enzimi

VAŽNOST CRIJEVNE MIKROFLORE

  • Pomaže organizmu da probavi određene namirnice (npr. vlakna)
  • Proizvodi vitamine (B12, folate i vitamin K)
  • Regulira energetski metabolizam
  • Brani od loših mikroorganizama
  • Omogućuje signale za razvoj i funkciju imunološkog sustava
  • Djeluje na komunikaciju između mozga i probavnog sustava, za njihovu optimalnu funkciju

Važnost u ranom razvoju crijevne mikrobiote je:

  1. Imunološka funkcija (obrana od patogena i tolerancija raznih antigena  – kikiriki, jaja, mlijeko, riba)
  2. Metabolizam (probava i apsorpcija)
  3. Raspoloženje (komunikacija između mozga i probavnog sustava)

Važan period za normalan razvoj probavnog sustava i crijevne mikrobiote je prvih 1000 dana života.

FAKTORI KOJI UTJEČU NA RAZVOJ CRIJEVNE MIKROBIOTE

  1. Majčina crijevna flora
  2. Način poroda
  3. Gestacijska dob (prematurusi ili terminska djeca)
  4. Rani način prehrane (dojenje ili formule)
  5. Antibiotici i probiotici
  6. Vanjski faktori (geografski smještaj, kućni ljubimci, brojčanost obitelji)

UNOS PROBIOTIKA PUTEM HRANE

  1. Dojenaštvo – majčino mlijeko, dojenačko mlijeko obogaćeno probioticima, dodaci prehrani
  2. Djetinjstvo – jogurti obogaćeni probioticima, junior mlijeko s probioticima, ostale vrste hrane koja sadrži probiotike, dodaci prehrani

Isključivo dojenje tijekom 6 mjeseci smanjuje učestalost i težinu infektivnih i kroničnih autoimunih bolesti.

Mikrobiota stimulira sazrijevanje i specifičnost mukoznog i sistemskog imunosnog sustava dojenčeta.

UVOĐENJE DOHRANE I MIKROBIOTA DJETETA

Crijevna mikrobiota se počinje značajno mijenjati – velika raznolikost anaerobnih sojeva

Udio bifidobakterija se smanjuje i manje korisne bakterije koloniziraju crijeva.

Preporuka: nastavak dojenja uz dohranu ili korištenje pripravaka s dodanim aktivnim bakterijskim strukturama.

Nakon prve godine, postotak dojene djece je vrlo mali, pa je preporučljivo dodatno obogaćivanje hrane aktivnim probiotičkim kulturama.

Između prve i druge godine života mikrobiota djeteta počinje nalikovati sastavu mikrobiote odraslih osoba.

HMO – oligosaharidi majčinog mlijeka, ključna komponenta majčinog mlijeka

Vitamin D

  • Deficijencija vitamina D je 10-30%
  • Preporučena vrijednost: >50nmol/L
  • Jasno je dokazana potreba za supstitucijom vitamina D u prevenciji rahitisa tijekom prve godine života

Uloga vitamina D u organizmu:

  • Regulator genske aktivnosti – >5% genoma i 36 tipova stanica
  • Receptori (VDR) u različitim tkivima
  • 1,25(OH)2D nastaje i u drugim tkivima – paratireoideji, limfocitima, makrofagima

Indikacije:

  • Koštane
  • Imunosne . infekcije, alergije, autoimune bolesti (DM1)
  • Kardiovaskularne bolesti
  • Maligne bolesti

Mikrobiota, probiotici i vitamin D djeluju u skladnoj međuigri. Vitamin D i receptori vitamina D (VDR) imaju ulogu u regulaciji mikrobioma probavnog i respiratornog sustava i u zdravlju i u bolesti. Funkcija u održanju integriteta crijevne epitelne barijere. Modulacija imunosnog sustava u crijevu.

Uzimanje vitamina D smanjuje pojavu respiratornih infekcija tijekom zime, te smanjuje rizik za ponovnom pneumonijom. Također je smanjen rizik za pojavom influence tipa A tijekom zime.

SUPLEMENTACIJA VITAMINA D U DJEČJOJ DOBI

  • Suplementacija potrebita svoj dojenčadi (400 IJ/dan)
  • Nema dokaza da je suplementacija potrebita nakon dojenačke dobi, osim u rizične /bolesne djece
  • Zdravoj djeci preporučiti zdrav način života: normalan BMI, prehrana sa ribom, jajima, aktivnost u prirodi na zraku i suncu
  • Rizičnoj/bolesnoj djeci preporuča se suplementacija i nakon 1.g
    • Nedovoljna izloženost suncu
    • Debljina
    • Kronične gastrointestinalne bolesti (malapsorpcija, cistična fibroza, IBD…)
    • Bolesti jetre i bubrega
    • Upotreba nekih lijekova (kortikosteroidi, fenitoin, karbamazepin)

SMJERNICE ZA DOZIRANJE VITAMINA D

  • Profilaksa 400-800 IJ/dan
  • Za djecu u povećanom riziku od malapsorpcije (kronična malapsorpcija masti, primjena glukokortikoida ili antiepileptika) – preporučuju se više doze i laboratorijsko određivanje 25(OH)2D
  • Terapija nedostatka (dojenčad i mala djeca) – 2000 IU dnevno ili 50 000 IU tjedno tijekom 6 tjedana kako bi se postigla serumska koncentracija >50 nmol/L i potom doza održavanja 400-1000 IU

L.reuteri smanjuje dojenačke grčeve.

Prekomjeran unos proteina u dojenačkoj dobi uzrokuje kasniju pretilost:

→ porast aminokiselina koje potiču lučenje inzulina (treonin, leucin, valin, izoleucin)

→ porast inzulin, porast IGF-1

→ brzo dobivanje na težini u prve 2 godine života, pojačana adipogena aktivnost, pojačano stvaranje masnih stanica

dr. med. Kristina Reaček

Ostavite komentar