Omega-3 masne kiseline ključne su za neurorazvoj fetusa i mogu biti važne za vrijeme trudnoće i porođajnu težinu. Prenatalno razdoblje je vrijeme povećanog rizika za nedostatak omega-3 jer zalihe tkiva majke imaju tendenciju opadanja kako se koriste za fetus u razvoju. U području perinatalne prehrane, polinezasićene masne kiseline (PUFA) skupine omega-3 i omega-6 nedavno su privukle pozornost zbog svojih važnih funkcija u neurorazvoju fetusa i novorođenčeta te zbog njihove uloge u upali.
Detaljnije o omega-3 masnim kiselinama pročitajte u našem članku: “Što su omega-3 masne kiseline?”
Polinezasićene masne kiseline (PUFA)
Dvije(PUFA), arahidonska kiselina (AA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA), kritične su za rast i razvoj središnjeg živčanog sustava fetusa i dojenčadi (CNS). Ugrađen u fosfolipid stanične membrane, AA je uključen u stanične signalne puteve i stanicu podjele, i služi kao upalni prekursor za eikosanoide. Koncentracija DHA je visoka u fosfolipidima retinalne i moždane membrane te je uključena u vizualnu i neuralnu funkciju i metabolizam neurotransmitera. Tijekom posljednjeg tromjesečja, fetus nakuplja oko 50 do 70 mg dnevno omega-3 masne kiseline. Majčinski unos DHA i koncentracije DHA u cirkulaciji važne su determinante koncentracije DHA u krvi fetusa. Bebe akumuliraju DHA u CNS do otprilike 18 mjeseci starosti.
Iako je istraživanje specifičnih puteva na koje utječu te PUFA još uvijek u povojima, postoji dovoljno razumijevanja da se izvuku zaključci i daju preporuke o njihovom unosu hranom tijekom perinatalnog razdoblja. Za potrebe ovog pregleda prvenstveno se fokusiramo na omega-3 masne kiseline, DHA i eikozapentaensku kiselinu (EPA), te omega-6 masnu kiselinu, AA. Predstavljamo informacije o tome kako apsolutne i relativne koncentracije ovih masnih kiselina utječu na ishod trudnoće i neurorazvoj fetusa.
Dodaci se često preporučuju trudnicama kako bi ispunile svoje potrebe za omega-3 masnim kiselinama.
Dobrobiti uzimanja omega-3 masnih kiselina u trudnoći
Upotreba dodataka Omege tijekom trudnoće proučavana je kao moguća strategija za sprječavanje prijevremenog poroda i prevenciju eklampsije, kao i za povećanje porođajne težine zajedno s drugim potencijalnim dobrobitima kao što su poboljšanje razvoja mozga fetusa i smanjenje rizika od cerebralne paralize i postporođajne depresije. Teorije iza studija o ishodima rođenja izvorno su razvijene na temelju opažanja visoke porođajne težine i duge trudnoće u zajednicama s velikom konzumacijom ribe.
Masne kiseline DHA i EPA su prekursori prostaglandina, za koje se pokazalo da utječu na sužavanje krvnih žila. Te iste komponente također mogu odgoditi trudove i time potencijalno produžiti trudnoću i povećati porođajnu težinu sprječavanjem proizvodnje prostaglandina koji potiču cerviks na sazrijevanje.
Studije koje su istraživale te mehanizme i njihove potencijalne zdravstvene dobrobiti za majke i djecu, međutim, nisu dosljedne u svojim rezultatima. Najohrabrujući zaključci iz nedavnog sustavnog pregleda upućuju na to da, iako još nema dovoljno dokaza koji podržavaju rutinsku suplementaciju tijekom trudnoće kako bi se smanjio rizik od preeklampsije, prijevremenog poroda ili niske porođajne težine, trudnice bi mogle imati koristi od suplementacije.
Oprez kod konzumiranja ribe i ribljeg ulja
Prehrambeni savjeti za trudnice mogu biti komplicirani s upozorenjima koja sugeriraju ograničavanje ukupne konzumacije ribe. Riba je važan izvor omega-3 masnih kiselina, no mnoge vrste riba mogu biti potencijalno onečišćene metil živom ili polikloriranim bifenilima (PCB), koji mogu biti štetni za razvoj fetusa. Ovi potencijalno štetni zagađivači mogu se nakupiti više u ribljem mesu nego u ribljem ulju. Međutim, i dalje može postojati zabrinutost za sigurnost ako se konzumiraju pripravci nerafiniranog ribljeg ulja, jer mogu sadržavati pesticide i ostatke PCB-a
Preporučene doze
Doze DHA i EPA također se razlikuju u pogledu količine potrebne za postizanje bilo kakve potencijalne koristi za majku i dijete. Doze u istraživačkim pokusima kreću se od 133 miligrama do 3 grama dnevno, a većina žena prima dozu od približno 2,7 grama EPA i DHA dnevno. Prevođenje ove količine u izvore hrane zahtijevalo bi od trudnice da pojede 300 grama kuhanog lososa, što ne bi nužno odgovaralo mogućim ograničenjima u konzumaciji ribe zbog kontaminanata za žene tijekom trudnoće. Čini se, međutim, da dodaci ribljeg ulja ne uzrokuju ozbiljne nuspojave kao što su komplikacije krvarenja ili nelagoda koja bi utjecala na probleme s pridržavanjem propisa, osim na prilično male pritužbe na neugodan okus.
Važno je naglasiti da prije uzimanja suplemenata potrebno je savjetovati se sa stručnom osobom koja će na osnovu vašeg cjelokupnog zdravstvenog stanja odrediti dozu i eventualno kombinaciju biljnih pripravaka. U trudnoći je od iznimne važnosti savjetovati se i sa spec. ginekologom koji nadzire trudnoću.
Autor
Alma je primalja s dugogodišnjim radom u struci i certificirani aromaterapeut (IFPA međunarodni certifikat) i fitoaromaterapeut
Detaljnije
Kategorije: Blog - Nutricionizam - Trudnoća
Tagovi: Alma Tatić Hajdarević
Povezano
Dojenje blizanaca – uloga IBCLC savjetnice za dojenje
Jednoplodna trudnoća i porod su norma za Homo sapiens. Svako višestruko rođeno dijete i njihove majke imaju jednaka prava na [...]
Putovanje u trudnoći: kada i kako putovati?
Idealno vrijeme za duža putovanja u trudnoći je svakako u drugom tromjesečju trudnoće. Na početku trudnoće veća je opasnost [...]
Jeste li upoznati sa uslugama koje nudimo?
Koliko stvarno poznajete svoje tijelo? Jeste li zaista zdravi? Otkrijte dio tajni svoga zdravlja uz naše usluge koje uključuju: Široku [...]