Vitamin D - vitamin ili hormon - Poliklinika Artemeda

Vitamin D spada u skupinu vitamina topljivih u mastima. Postoje dva glavna oblika vitamina D, kolekalciferol ili vitamin D3 i ergokalciferol, odnosno vitamin D2. Izvor vitamina D2 su biljke, dok je izvor vitamina D3 masna riba kao što su losos, tuna, morski pas i haringa. Ipak, to su slabi izvori vitamina D, iznose samo 10-15% ukupnog unosa.

Naš najznačajniji izvor vitamina D je Sunce. Pod utjecajem UV-B sunčanih zraka u našoj se koži stvara vitamin D3. Jedan dio tog spoja se pohranjuje u masno tkivo za kasniju upotrebu. Sam vitamin D3 nije aktivni spoj, nego se on u jetri i bubrezima pretvara u druge spojeve koji dalje imaju različite funkcije u organizmu.

Iako vitamin D pripada skupini vitamina, njegovo je najizraženije djelovanje upravo kao hormon. On se na različite stanice u tkivima veže za specifični receptor koji pripada porodici receptora za steroidne hormone te tako djeluje na razna tkiva putem različitih gena.

Vitamin D i kalcij

Vitamin D je najbitniji za održavanje čvrstoće kostiju putem kontrole koncentracije kalcija u organizmu. On nadgleda apsorpciju kalcija i fosfora u crijevima. Tako održavajući koncentraciju kalcija konstantnom, sprječava razgradnju kostiju i razvoj osteoporoze, rahitisa, odnosno osteomalacije. Svakako je uz vitamin D bitno unijeti u organizam dovoljnu količinu kalcija. Kod njegovog nedostatka, aktivirat će se vitamin D te će, da bi održao koncentraciju kalcija u krvi stalnom, početi povlačiti kalcij iz kostiju. Time će doći do slabljenja kostiju jer je kalcij njihov najvažniji element koji im osigurava čvrstoću. Stoga je bitno u organizam unositi dovoljnu količinu vitamina D, ali i kalcija.

Čvrstoća kostiju, kontrakcija mišićnih vlakana…

Osim za čvrstoću kostiju, vitamin D je također važan za mišiće jer aktivno djeluje na što bolju kontrakciju mišićnih vlakana. Pozitivno djelovanje vitamina D zajedno na kosti i mišiće dokazano smanjuje učestalost lomova i padova kod bolesnika oboljelih od osteoporoze. Također umanjuje bol i povećava funkcionalnu sposobnost u bolesnika s osteoartritisom.

Imunološki sustav i vitamin D

Deficit vitamina D povezuje se s povećanom incidencijom infekcija uzrokovanih bakterijama i virusima. To upućuje na njegovu važnu ulogu u prirođenoj imunosti. Stanice imunološkog sustava, posebice makrofazi, imaju sposobnost stvaranja aktivnog oblika vitamina D (1,25-dihidroksikolekalciferola) koja ovisi samo o dostupnosti vitamina D. Također sve imunološke stanice sadrže specifični receptor za vitamin D (nazvan VDR) preko kojeg nastaju spojevi koji imaju baktericidno djelovanje, tj. uzrokuju smrt bakterije.

Osim na prirođenu imunost, vitamin D ima važnu ulogu i u stečenoj imunosti djelujući kao imunomodulator. Tako on aktivira T limfocite koji proizvode citokine te djeluje na proizvodnju protutijela od strane B limfocita.

Veza s kardiovaskularnim bolestima i šećernom bolesti tipa 1

Vitamin D se još pokazao bitnim u kardiovaskularnim bolestima. Djeluje na strukturu i funkciju srčanog mišića sprječavajući njegovu fibrozu i hipertrofiju, smanjujući rizik od nastanka raznih kardiomiopatija. Također djeluje pozitivno na sustav koji je zaslužan za snižavanje krvnog tlaka te antiaterosklerotski sprječavajući stvaranje plaka u krvnim žilama.

Šećerna bolest tip 1 jedan je od prvih endokrinih poremećaja kod kojih je zabilježena potencijalna uloga vitamina D. Nedostatak vitamina D dovodi do poremećene funkcije beta-stanica gušterače koje su odgovorne za stvaranje inzulina. Također on dovodi do smanjenja koncentracije kalcija koji sudjeluje u imunološkom odgovoru i samom izlučivanju inzulina.

Hashimoto tireoiditis

Hashimoto tireoiditis je autoimuna upalna bolest štitnjače koja je jedna od najčešćih uzroka primarne hipotireoze. U nekoliko kliničkih istraživanja dokazana je povezanost između Hashimota i smanjene koncentracije vitamina D. Protutijela na štitnjaču, koja su povišena u Hashimotovu tireoiditisu, značajno su se smanjila liječenjem nadomjesnim vitaminom D. Time je pokazano da liječenje vitaminom D može usporiti tijek razvoja hipotireoze i smanjiti kardiovaskularni rizik.

Niska vrijednost vitamina D i sindrom policističnih jajnika

Sindrom policističnih jajnika najčešći je hormonski endokrinološki poremećaj žena fertilne dobi. Karakteriziran je neredovitim ciklusima ili izostankom menstruacije, neplodnošću zbog izostanka ovulacije te obostrano povećanim jajnicima. Potvrđena je povezanost između niskih vrijednosti vitamina D i niže stope razvoja folikula kod žena s PCOS-om. Nedostatak vitamina D također ima utjecaj na inzulinsku osjetljivost kod žena s PCOS-om te je povezan s kardiovaskularnim čimbenicima rizika kao što su visoki ukupan kolesterol, povišene vrijednosti triglicerida, nizak HDL kolesterol i povišene vrijednosti arterijskog tlaka. Studije o dodavanju vitamina D kod žena s PCOS su pokazale poboljšanje razine glukoze i dislipidemije.

Pokazatelji statusa vitamina D u organizmu

Dobrim pokazateljem statusa vitamina D u organizmu smatra se određivanje koncentracije 25-hidroksikolekalciferola u krvi:

75-125 nmol/L	75-50 nmol/L	50-30 nmol/L	<30 nmol/L
Suficijencija vitamina D	Manjak (insuficijencija) vitamina D	Nedostatak (deficit) vitamina D	Teški nedostatak (teški deficit) vitamina D
Osigurava urednu apsorpciju kalcija u crijevu. Odgovoran je za molekularne učinke uključivo i obranu od infekcija, malignih bolesti i autoimunih bolesti	Uzrokuje porast paratireoidnog hormona	Nedostatno za urednu apsorpciju kalcija u crijevu, uzrokuje osteoporozu	Ukoliko traje dulje vremena može uzrokovati miopatiju i osteomalaciju (rahitis)

Smjernice za nadoknadu vitamina D u odraslih

Nadoknada se vrši u dnevnim, tjednim ili mjesečnim intervalima, kroz cijelu godinu, pazeći na prosječnu dnevnu dozu.

800 – 1000 IJ/dan, sigurno za većinu odraslih, no može biti nedostatno
1500 – 2000 IJ/dan, u odraslih pod rizikom od nedostatka vitamina D ili imaju dokazani nedostatak vitamina D
Do 50 000 IJ/tjedno, kroz 6-8 tjedana i potom nastaviti sa dozom održavanja od 1500 – 2000 IJ/dan; kada je dokazan teži nedostatak vitamina D (koncentracija <50 nmol/L)

DJELOVANJE VITAMINA D