ZAŠTO JE TEŠKO PROMIJENITI PREHRANU?

Što znači biti zdrav? O čemu zdravlje ovisi? Je li dovoljno samo vježbati da bi bili zdravi? Ili je dovoljno samo paziti na prehranu?

Neki ljudi smatraju da je dovoljno samo izbaciti jedan makronutrijent ili smanjiti njegov unos te će tada biti zdravi. Naprimjer, smanjiti unos masti da bi se smanjile masne naslage na tijelu, ili povećati unos proteina da bi se izgradila mišićna masa. Koliko je to masti i koliko je to proteina? Svima je to manje bitno, samo da vide rezultate na tijelu, najviše u smislu gubitka tjelesne težine. Naravno da je bitan omjer unesenih makronutrijenata, jer oni su osnovni hranjivi sastojci i od njih je građeno naše tijelo. Kod konzumiranja raznih lijekova ponajprije se savjetujemo s liječnikom, tako je i kod promjene prehrane potrebno tražiti savjet nutricionista.

Svaki je organizam jedinka za sebe, stoga svatko od nas ima različite prehrambene potrebe. Danas postoje raznorazne dijete i načini prehrane. U pojedinim se dijetama savjetuje izbacivanje ugljikohidrata i povećavanje unosa masti, dok druge izbacuju masti iz prehrane. Svi su načini prehrane dobri, ali ovisi o organizmu kako će koji prihvatiti, te koji će način prehrane njemu odgovarati. Svakako je bitno slušati svoje tijelo jer nam je ono najbolji pokazatelj što nam odgovara, a što ne. Primjerice, od pojedine nas hrane boli želudac ili osjećamo nadutost. To nam organizam šalje poruku da ta hrana nama ne odgovara i trebali bi ju izbaciti iz naše prehrane.

Neophodno je da svaki čovjek osvijesti vlastiti način života, procijeni i prihvati promjenu kao nužnu i počne se mijenjati. Dok sami ne uvidimo u čemu griješimo i prihvatimo činjenicu da moramo promijeniti zdravstvene navike, teško da ćemo biti spremni za sljedeći korak- promjenu načina života.  Kada počnemo zdravo se hraniti, upravo je taj prvi primamljivi nezdravi zalogaj onaj koji nas vraća starim nezdravim navikama. Dok jedni vrlo dobro prepoznaju što trebaju promijeniti u prehrani i mogu si odrediti pravila kojih će se pridržavati, drugima je potrebna pomoć stručnjaka, nutricionista, koji im pomaže procjenom, savjetima i usmjeravanjem ka zdravijem načinu života.  Kako bi uopće uspjeli ostvariti pozitivne rezultate, prije svega trebamo biti otvoreni za nove prijedloge nutricionista i spremni uvesti razne nove namirnice u svoje jelovnike.

Kada promijeniti način prehrane? Nažalost, mnogi se za to odlučuju onda kada se pojavi određena bolest i kada traže svakojaka rješenja kojima bi si pomogli. Tada se nerijetko prihvaća svaki savjet stručnjaka, čak i osobe čija je stručnost upitna, samo da bi se ozdravilo. Tada shvaćamo da je u životu najbitnije zdravlje. Više nije bitno koliko će se novca potrošiti na razne preparate i zahvate, ako će isti pomoći u ozdravljenju. Međutim, postoji način kako spriječiti da se bolest pojavi, pritom misleći na bolest organa, koju je, u konačnici, uzrokovao neuredan način života i nebriga za zdravlje. Potrebno je na vrijeme promijeniti zdravstvene i prehrambene navike i prihvatiti ih kao novi način života.

Do kada se držati zdravog načina prehrane? ZA CIJELI ŽIVOT! Kada se jednom započne sa zdravim načinom života, nema više prestanka. Naravno da to ne znači da više nikad ne smijete pojesti komadić torte na dječjem rođendanu ili nezdrave grickalice u kinu, ali se takvi izleti u nezdravu hranu svode na minimum. Preporučila bih da prvih 21 dan nema nezdravog obroka. Dokazano je da se zdravstvene navike u potpunosti mijenjaju nakon dvadeset i prvog dana. Nakon toga više nemate potrebu jesti nezdrave slastice koje ste inače imali potrebu pojesti nakon ručka, nemate potrebu za gaziranim pićem i slično. Vjerujte mi, isprobala sam. Čak i u vrijeme predmenstrualnog sindroma kada bih pojela veliku količinu nezdravog, nisam više imala potrebu za tim. Nakon što se uvedu zdrave navike, preporuka je da se hrani u omjeru 80:20, što znači, 80% zdravo, a 20% nezdravo, što bi značilo jedan nezdravi obrok u tjednu.

Naravno, kod raznih bolesti je način prehrane potpuno drugačiji i stroži. Tada se uklanjaju namirnice iz prehrane koje pogoduju nastanku bolesti. One se više ne bi smjele niti ponovno uvoditi u prehranu, jer opet mogu uzrokovati tu istu bolest ili pogoršati simptome. Može se pokušati uvesti neku namirnicu kod potpunog izlječenja te pratiti i slušati svoje tijelo kako će na nju reagirati. Ako ne reagira dobro, znači da je ta namirnica doživotno zabranjena.

Uz zdravu prehranu uvijek ide i tjelovježba, da bi nam organizam bio u potpunom skladu s nama samima. Svatko za sebe određuje kakav oblik tjelovježbe njemu odgovara. Nekome je to samo šetnja, što je itekako dobro, drugome je biciklizam, dok neki vole dizanje utega ili borilačke sportove. Naravno, i u tome treba slušati svoje tijelo i njegove granice. Za osobe kojima je sport bitan i vole probijati granice izdržljivosti, i prehrana je drugačija te se mora prilagoditi njihovim potrebama.

Kada uskladimo prehranu i tjelovježbu, organizam će nam biti zahvalan, a mi ćemo se osjećati poletnima, zdravima i lijepima. Nije bitno hoćemo li imati manji višak masnih naslaga na trbuhu ili jače bokove, bit ćemo zdravi, a to je ono najbitnije u životu.

dr. med. Kristina Reaček, nutricionist

Ostavite komentar