Štitnjača – zašto je toliko važna?

Štitnjača ili štitna žlijezda je organ u obliku leptira koji se nalazi u donjem dijelu vrata, ispod grkljana, a ispred dušnika. Sastoji se od desnog i lijevog režnja, svaki veličine oko 4×2 cm, koji su povezani „mostom“ nazvanim isthmus. Normalna štitnjača jedva se palpira unutar vrata. Radom štitnjače u fiziološkim okolnostima upravljaju hipotalamus i hipofiza. U nadzoru rada štitnjače najvažnija je hipofiza koja pomoću tireotropina (TSH) potiče štitnjaču na stvaranje hormona, ali i na rast, što može dovesti do povećanja štitnjače, odnosno gušavosti. Diskretno uvećanje bilo kojeg dijela žlijezde naziva se čvorom, koji može biti jednostruki ili višestruki.

Najčešći uzrok povećanja štitne žlijezde je nedostatak joda. Čvor štitnjače čiji je sadržaj tekućina može biti posljedica ciste štitnjače ili krvarenja; kruti čvor može biti benigni ili zloćudni tumor.

Za stvaranje hormona štitnjače nužan je jod. Nedostatak joda u organizmu dovodi do uvećanja štitnjače (gušavosti/strume). U Hrvatskoj je 1953.godine uvedeno obavezno jodiranje kuhinjske soli pa tako Hrvatska pripada među zemlje s dovoljnim unosom joda. U hranu bogatu jodom ubrajamo morsku ribu, alge, jaja, jogurt, sir i dr. Hrani koja smanjuje apsorpciju joda iz crijeva pripada cvjetača, kelj, prokulice, repa, kirikiriki i dr.

Hormoni štitnjače utječu na funkciju svih organa. Bez njih nema normalnog razvoja ni rada središnjeg živčanog sustava. Važni su za održavanje tjelesne temperature i održavanje normalne aktivnosti centra za disanje, kontrolu potrošnje energije i potrošnje kisika. Na srce djeluju tako da dovode do povećanja kontraktilnosti srčanog mišića i ubrzanja rada srca, a također, pojačavaju pokretljivost crijeva, utječu na pregradnju kosti, homeostazu šećera i masnoća u krvi.

Uz anamnezu i klinički pregled u dijagnostici bolesti štitnjače koriste se: TSH, ukupni i slobodni tiroksin (T4 i fT4), ukupni i slobodni trijodtironin (T3 i fT3), autoantitijela protiv tiroidne peroksidaze (anti-TPO), odnosno protiv tireoglobulina (anti-TG), antitijela na TSH receptor, ultrazvuk štitnjače uz eventualnu citološku punkciju i scintigrafija štitnjače.

Cilj liječenja je postizanje eutireoze odnosno normalizacija vrijednosti TSH i hormona štitnjače u krvi; kod hipertireoze to se postiže lijekovima koji blokiraju rad štitnjače, operativnim odstranjenjem žlijezde ili primjenom radioaktivnog joda, a kod hipotireoze nadomjesnim liječenjem (sintetski hormon levotiroksin).

Štitnjača proizvodi svoje hormone u normalnim količinama, osim ako nije razvijen neki od poremećaja štitnjače. Tada može imati ili prekomjernu ili deficitarnu proizvodnju koje se nazivaju hipertireoza ili hipotireoza. Simptomi su međusobno suprotni: s jedne strane, prekomjerna proizvodnja uzrokuje gubitak težine, palpitacije, osjetljivost na toplinu i znojenje, ubrzan metabolizam i drhtavicu. S druge strane, nedostatna proizvodnja dovodi do povećanja tjelesne težine, osjetljivosti na hladnoću, opstipacije, umora i pospanosti.

GENERALNI SIMPTOMI POREMEĆAJA RADA ŠTITNJAČE:

  • Lupanje srca (palpitacije)
  • Slabost mišića
  • Zaboravljivost
  • Drhtavica / Tremor
  • Anksioznost
  • Pospanost / nesanica
  • Tuga / depresija
  • Razdražljivost / promjene raspoloženja

Svi ovi simptomi su vidljivi u različitom stupnju kod pacijenata sa bolešću štitnjače, bilo da je riječ o hiper ili hipotireozi. Oni su uzrokovani prekomjernom ili preniskom proizvodnjom hormona štitnjače s učincima na srce i koštanu muskulaturu, živčani sustav i mentalni status pacijenata. Cirkulirajući tiroksin (T4) ulazi u stanicu kao trijodtironin (T3) i proizvodi njegovo djelovanje u srčanim i skeletnim mišićima ili živčanim stanicama mozga.

Mnogi od ovih simptoma često se pripisuju poremećajima kardiovaskularnog, mišićnog i/ili živčanog sustava, posebno kada štitna žlijezda nije vidno povećana da bi privukla pažnju pacijenta ili liječnika. Stoga se ljudi često obraćaju kardiolozima, neurolozima, psiholozima i psihijatrima u nadi da će pronaći uzrok prethodno navedenim simptomima. To je potpuno normalna i opravdana reakcija, ali važno je u nekom trenutku posumnjati i na potencijalni poremećaj štitnjače, obzirom da je upravo ona često izvor problema.

„BURN OUT“ ILI SINDROM IZGARANJA I ŠTITNJAČA

“Burn out” se odnosi na stanje povezano s razinom energije koju osoba ima tokom dana. Tipično je povezan s hipotireozom, a uzrokovan je niskom razinom tiroksina (T4) i trijodtironina (T3) u cirkulaciji, pri čemu je T3 metabolički aktivniji u stanicama.

Ako je pacijentu štitnjača uklonjena kirurški ili je smanjena njena funkcija zbog primjene radioaktivnog joda, a njena funkcija se nastoji održati zamjenskom levotiroksina (LT4), za pretvorbu T4 hormona u T3 potreban je enzim nazvan deiodinaza kojeg tijelo proizvodi. Ako je ovaj enzim manjkav ili ga nema uopće, T4 se ne može pretvoriti u T3 i pacijent doživljava simptome “burn out” sindroma. Osim toga, drugi komorbiditeti mogu rezultirati smanjenjem proizvodnje T3 hormona, što može pridonijeti debljanju, letargiji, pospanosti i osjetljivosti na hladnoću.

Podsjećamo da je o “burn out” sindromu već ranije pisala i naša psihologinja, Zrinka Zarevski, pa slobodno pročitajte više o tome na sljedećem linku.

NEPLODNOST, TRUDNOĆA I ŠTITNJAČA

Neplodnost i trudnoća su stanja kod kojih je zdravlje štitnjače iznimno važno, ne samo za generalno zdravlje žene, već još i više za plod kojem je uravnoteženi rad štitnjače neophodan za uredan rast i razvoj.

Disfunkcija štitnjače u vidu hiper ili hipotireoze ima štetne učinke na reprodukciju. Kod žena s poremećajima štitnjače primijećene su nepravilnosti menstrualnost ciklusa, promjene u dužini ciklusa i obilnosti krvarenja, pa čak i anovulacijski ciklusi. Hipotireoza je obično povezana s gubitkom libida i neplodnošću. Postoji povećana incidencija autoimunih bolesti povezanih sa štitnjačom kod žena s neplodnošću. Čak i ako se trudnoća ostvari, velika je vjerojatnost gestacijske hipertenzije i pobačaja.

Tirotoksikoza koja se javlja kod mladih djevojaka u predpubertetnoj dobi može rezultirati kašnjenjem menarhe (prve menstruacije), dok pušenje pogoršava razvoj menstrualnih poremećaja u tireotoksikozi. Sindrom policističnih jajnika (PCOS) također je češći kod žena s autoimunim poremećajima štitnjače.

Više o problemima sa zaćečem možete pročitati i u našim ranijim tekstovima, a ovaj put upućemo Vas na tekst o obradi neplodnosti te što ona uključuje.

POREMEĆAJI TJELESNE TEŽINE I ŠTITNJAČA

Problemi s tjelesno težinom vidljivi su i u stanju hiper i hipotireoze. Gubitak tjelesne težine (često usprkos vrlo dobrom apetitu) i debljanje (unatoč pokušajima da se kontroliramo strogim dijetama ili čak i vježbanjem) glavne su manifestacije štitne žlijezde koja djeluje preaktivno ili premalo. Povezani su s nesposobnošću tijela da kontrolira brzinu metabolizma, što je u velikoj mjeri regulirano hormonima štitnjače. Često mnogi ljudi probleme s težinom pripisuju stresu, anksioznosti ili čak normalnom procesu starenja kada je u stvari problem nastao zbog neočekivane disfunkcije štitnjače (posebno ako štitnjača nije primjetno povećana).

Bilo da se radi o mršavljenju ili debljanju, druge komorbiditete i stanja (npr. sindrom malapsorpcije) potrebno je isključiti prije no što se ustanovi problem sa štitnjačom.

Svjesni smo da je prehrambene navike teško mijenjati, stoga više o tome kako uspješno uspostaviti kvalitetne prehrambene obrasce pročitajte u našem ranijem teksu na sljedećem linku.

NAJČEŠĆI POREMEĆAJI ŠTITNJAČE
HIPOTIREOZA

Ako je štitnjača neaktivna, ona proizvodi premalo hormona štitnjače, što rezultira stanjem zvanim hipotireoza. Osobe s hipotireozom troše energiju sporije i njihov metabolizam se također usporava.

Ključni simptomi hipotireoze:

  • Umor, pospanost i / ili slabost
  • Osjetljivost na hladnoću
  • Zaboravljivost
  • Dobitak na tjelesnoj težinie ili poteškoće u gubitku kilograma (unatoč razumnoj prehrani i vježbanju)
  • Depresija
  • Opstipacija
  • Neuredne menstruacije i/ili problemi s plodnošću
  • Bolovi u zglobovima ili mišićima
  • Tanka i krhka kosa ili nokti i/ili suha ljuskava koža
HIPERTIREOZA

Ako je štitnjača pretjerano aktivna, ona oslobađa previše hormona štitnjače u krvotok, što rezultira stanjem zvanim hipertireoza. Osobe s ovim stanjem imaju puno brži metabolizam.

 

Ključni simptomi hipertireoze:

  • Gubitak tjelesne težine (čak i kada normalno jedete, bez restrikcija)
  • Anksioznost i razdražljivost
  • Tahikardija (često više od 100 otkucaja u minuti)
  • Istaknute oči (tipično za Gravesovu bolest)
  • Tremor ruku
  • Opća slabost
  • Gubitak kose
  • Ubrzana peristaltika crijeva
  • Brzorastući nokti
  • Tanka i vrlo glatka koža
  • Pojačano znojenje
  • Nenormalne menstruacije
POVEĆANJE ŠTITNJAČE – GUŠAVOST ILI STRUMA

Postoje brojne različite vrste povećanja štitnjače, a samim tim i brojni opisni pojmovi. Na primjer, gušavost se može pojaviti zajedno s čvorovima ili čak u normalno funkcionirajućoj štitnjači. U tom kontekstu, vrši se razlika između pojave sporadičnog jednostrukog nodula i nekoliko nodula. Ovisno o razini funkcije štitnjače (normalna funkcija, nedostatna ili prekomjerna proizvodnja hormona štitnjače), postoje i dodatni izrazi za gušavost. Najtipičniji, budući da je najčešći i generalizirani pojam za brojne tipove, je bezopasni oblik povećanja štitnjače (medicinski izraz za to je “benigna” ili “blaga” gušavost), praćen stvaranjem čvorova.

Čvorići štitnjače su žarišne mutacije unutar štitnjače koji se mogu pojaviti pojedinačno, poput takozvanih “solitarnih” čvorova ili kao nekoliko (više) nodula.

Rizični faktori:

  • Manjak joda
  • Pušenje
  • Visoka izloženost nitratima
  • Obiteljska predispozicija
  • Hormonske promjene tijekom trudnoće, puberteta ili menopauze
  • Upala štitnjače
  • Hipertireoza
  • Hipotireoza
  • Gravesova bolest (Basedowljeva bolest, difuzna toksična guša)
  • Hashimotov tireoiditis (autoimuni poremećaji koji utječu na štitnjaču)
  • Određeni lijekovi (npr. tireostatici, litij)

Čak i blagi nedostatak joda tijekom trudnoće može imati učinka na porođaj i razvoj djeteta, uključujući hipotireozu. Zbog toga se preporučuje da sve trudnice i dojilje svaki dan uzimaju dodatak prehrani koji sadrži jod. Žene u reproduktivnoj dobi trebaju imati prosječni unos joda od 150 mikrograma dnevno, što bi se tijekom trudnoće i dojenja trebalo povećati na približno 250 mikrograma.

U Poliklinici Artemeda možete učiniti UZV štitnjače, kao i kompletnu hormonsku obradu štitnjače ili obradu neplodnosti. Također, nudimo Vam i nutricionističko savjetovanje, kao i razgovore s našim psiholozima ukoliko osjećate da ste izloženi izgaranju – kako na poslu, tako i u privatnom okruženju.

Za više informacija slobodno nas kontaktirajte!

Ostavite komentar