Sigurna sam da ste se već ranije susreli s pojmovima „skin to skin“, „kangaroo care“ ili „golden hour“. To su pojmovi koji se odnose na rani kontakt majke i djeteta nakon poroda u trajanju najmanje jedan sat. Kad god je moguće, važno je uključiti i oca, jer kontakt koža na kožu djeluje na povezivanje cijele obitelji.
Ukratko, taj kontakt potiče lučenje hormona sreće i ljubavi, hormona koji su važni za stvaranje i otpuštanje mlijeka, povećava količinu mlijeka, smanjuje hormone stresa, regulira djetetov puls, disanje, temperaturu i probavu, opušta i majku i novorođenče, smanjuje pojavnost postporođajne depresije kod majke, te donosi mnoge druge dobrobiti.

Postoje snažni znanstveni dokazi o važnosti kontakta koža na kožu u prvom satu nakon poroda.

Prednosti za majku uključuju raniji porođaj posteljice, manje krvarenja nakon poroda, povećanu samoučinkovitost pri dojenju i smanjenu razinu stresa. Pretpostavlja se da porast majčinog oksitocina tijekom prvog sata nakon poroda djeluje na uspostavljanje povezanosti između majke i djeteta. Prednosti za dijete su smanjenje “stresa od poroda”, optimalnija termoregulacija, koja se nastavlja i u prvim danima, i manje plača. Sisanje kolostruma u prvom satu će utjecati na crijevnu mikrobiotu djeteta.

Pokazalo se da kontakt koža na kožu pomaže započinjanju dojenja, a istovremeno smanjuje dohranjivanje zamjenskim mlijekom u bolnici, a dovodi i do učinkovitog sisanja.

Prvi sat nakon poroda i majka i novorođenče doživljavaju kao posebno i jedinstveno vrijeme, kao osjetljivo razdoblje koje je biološki unaprijed određeno, posebno nakon vaginalnog poroda. Tome pridonose i fiziološke promjene i kod majke i kod djeteta: visoka razina oksitocina kod majke i iznimno visoka razina kateholamina kod novorođenčeta, koji jačaju pamćenje i učenje. Najveće su razine u prvih trideset minuta.

U kontaktu koža na kožu s majkom nakon rođenja novorođenče prolazi kroz devet instinktivnih faza: porođajni plač, opuštanje, buđenje, aktivnost, odmor, puzanje, upoznavanje, sisanje i spavanje.

1. Porođajni plač: intenzivan plač neposredno nakon poroda, počinje udisanje zraka.
2. Faza opuštanja: odmaranje djeteta. Nema aktivnosti, dijete miruje.
3. Faza buđenja: novorođenče počinje pokazivati ​​znakove aktivnosti, prisutni su mali pomaci glave gore, dolje, s jedne na drugu stranu, mali pokreti udova i ramena.
4. Aktivna faza: novorođenče pomiče udove i glavu, pokreti su odlučniji, ‘guranje’ ručicama i nožicama bez pomicanja tijela.
5. Stadij mirovanja: novorođenče se odmara, može se javiti npr. sisanje ručice.
6. Faza puzanja: dijete se nožicama odguruje i puže prema dojci.
7. Upoznavanje: dijete je dohvatilo i liže areolu/bradavicu.
8. Faza sisanja: dijete je prihvatilo bradavicu u usta i počinje sisati.
9. Faza spavanja: zatvara oči i zaspi.

Ovaj proces će pridonijeti ranoj koordinaciji pet djetetovih osjetila: vida, sluha, dodira, okusa i mirisa, ali i pokreta.

Prolaktin i oksitocin

Dok je majčin prolaktin najvažniji hormon za proizvodnju mlijeka, oksitocin igra ključnu ulogu u ponašanju i vezivanju majke s djetetom odmah nakon poroda.

Val oksitocina se oslobađa u cirkulaciju tijekom prvog sata nakon rođenja kako bi se stegnula maternica, olakšalo izbacivanje posteljice i smanjio gubitak krvi. Također, potaknut će majčinu želju da svoje dijete drži uz sebe tijekom cijelog boravka u bolnici ako je novorođenče sisalo ili čak samo dodirnulo njezinu bradavicu tijekom prvog sata u kontaktu koža na kožu.

U idealnom slučaju, edukacija vezana uz kontakt djeteta koža na kožu majke također bi se trebala obaviti u sklopu pripreme za porod. Roditelji će saznati o važnosti tog kontakta i mogu se fokusirati na novorođenče, a ne ometati to jedinstveno vrijeme telefonskim pozivima, razgovorima s prijateljima i slično.

Trenutni kontakt koža na kožu osigurava početnu kolonizaciju djeteta majčinim bakterijama s kože. To je jedan od razloga zašto se novorođenče ne bi trebalo prati odmah po rođenju.

U longitudinalnoj studiji utvrđeno je da se temperatura majčinih grudi povećava kada su majka i novorođenče u kontaktu koža na kožu, što rezultira povećanjem temperature stopala novorođenčeta. Viša temperatura stopala pokazatelj je smanjenja “stresa od poroda”. Kontakt koža na kožu također je bio povezan s boljim odnosom između majke i djeteta jednu godinu kasnije, te je pozitivno utjecao na samoregulaciju djeteta u prvoj godini života. Samoregulacija je dio koncepta samokontrole.

Kontakt koža na kožu pridonosi majčinom razumijevanju novorođenčeta, povećavajući povezanost, ali ga moraju prepoznati i cijeniti i roditelji i osoblje kako bi se pružila prilika za primjenu ovog jedinstvenog iskustva. Od vitalnog je značaja ne prekidati ova prirodna ponašanja, jer ona čine temelj za privrženost i podržavaju majčino povjerenje u urođene sposobnosti njezina djeteta.

Ovo osjetljivo razdoblje novorođenčeta i majke tijekom prvog sata nakon poroda je jedinstvena situacija za oboje, pojedinačno i međusobno, i mora biti zaštićena rutinama bolničkog osoblja koje se temelje na dokazima.

Klinička stručnost, zajedno sa sustavnim dokazima, kombinira se kako bi se poboljšalo razumijevanje kontakta koža na kožu kao najbolje prakse u prvim satima nakon poroda.

Izvor: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6949952/

Želim Vam da donesete ispravnu odluku o dojenju Vašeg djeteta i da u tome budete uspješni!

Autor

Povezano