Kortizol je hormon kojeg luči kora nadbubrežne žlijezde kao dio pokretačke energije tijela i dio obrambenih mehanizama u stresu. Iz tog razloga je stekao epitet hormon stresa. Evolucijski gledano, imao je važnu ulogu za preživljavanje čovjeka, kratkoročno opskrbljujući organizam dodatnom energijom u slučaju neposredne opasnosti. U našem članku pročitajte detaljnije o povezanost hormona i stresa.
Neželjene posljedice učinka kortizola
Činjenica koja nas danas brine je dugoročan učinak kortizola kao posljedica izlaganja kontinuiranim i svakodnevnim stresorima, koji pokreće cijeli niz obrambenih mehanizama na biokemijskoj razini, dovodi do neželjenih posljedica prolongirano visoke razine kortizola.
U organizmu koji je uvjeren kako je u neprestanoj opasnosti, dolazi do povećanja razine glukoze u krvi, povišenog krvnog tlaka, poremećenog rada štitnjače, lupanja srca, anksioznosti, nesanice, poremećaja menstrualnog ciklusa kod žena te neplodnosti, zatim pretilosti, osobito visceralnog tipa (nakupljanja masnih naslaga oko struka), snižavanja razine testosterona, smanjenja količine mišićnog tkiva i konačno poremećaje raspoloženja koji može voditi u depresiju.
Dnevna razina kortizola
Razina kortizola se mijenja tijekom dana, pri čemu je najviša ujutro od 07:00 do 09:00, a najniža navečer. Navedeno kretanje razine hormona izravno je povezano s normalnim bioritmom čovjeka: pruža potrebnu pokretačku energiju ujutro i lagano nas, u suradnji sa melatoninom uvodi u san noću. Lako je zaključiti kako nepravilnosti u razini kortizola mogu značajno poremetiti normalan bioritam, a kroz vrijeme ga i potpuno obrnuti.
Kako znati patite li od povišenog kortizola?
Prvi znak povišenog kortizola je pojačan apetit, osobito izražena želja za slatkim i slanim koja se teško može utažiti. Osoba pogođena ovim problemom se teško može opustiti, a osjećaj unutarnjeg nemira, euforičnost, anksioznost i nesanica samo su neki od problema s kojima se svakodnevno nosi.
Kako spriječiti nastanak poremećaja kortizola?
Ubrzan stil života onemogućuje idealne uvjete za harmoniju između privatnog i poslovnog. Vrijeme odvojeno za relaksaciju, pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost, dovoljno regenerirajućeg sna, druženje s dragim ljudima, izbjegavanje unosa psihostimulansa poput alkohola, kofeina i drugih sredstava koja „održavaju budnost“, samo su neki od koraka kojima kortizol držimo pod kontrolom.
Raznovrsna prehrana bogata folnom kiselinom, vitaminom B5, vitaminom C i ribljim uljem mogu smanjiti razinu kortizola povećanog stresom.
Akupunktura, adaptogene biljke i aroma-ulja svojim učincima na stresogenu osovinu hipotalamusa – hipofize – nadbubrežne žlijezde, evidentno pospješuju oporavak poremećenog lučenja kortizola kao i liječenje nastalih posljedica.
Nezaobilazna meditacija uz poznavanje tehnika disanja te različite vještine specifičnih pokreta i položaja pružaju mogućnost balansiranja rada simpatikusa i parasimpatikusa, a potiču i rad živca vagusa, koji uravnotežuje rad organa.
Laboratorijske pretrage i liječenje
U Poliklinici Artemeda možete odrediti razinu kortizola laboratorijskim određivanjem iz krvi, urina ili sline. Prije odlaska u laboratorij važno je informirati se o pravilnoj pripremi za određivanje ovog hormona, a o najboljem načinu određivanja razine kortizola kontaktirajte nas ovdje.
Autor
Dr. med. Nataša Šemnički
spec. ginekologije i opstetricije, akupunkturolog
Dr. med. Nataša Šemnički bavi se ginekologijom 20 godina. Svoje znanje i radno iskustvo stekla je u vodećim hrvatskih klinikama i poliklinikama za ginekologiju i porodništvo.
Detaljnije
Kategorije: Blog - Integrativna medicina
Tagovi: dr. Nataša Šemnički
Povezano
Personalizirani pristup lifestyle medicini
Izazov u razumijevanju integracije mnogih aspekata pojedinca s raznolikošću sastojaka hrane navode da reduciranje prehrambenih preporuka na pojedinačne hranjive [...]
Lifestyle medicina – Preporuke za prehranu i zdrav način života
Nekoliko vodećih stručnih organizacija kao što su Američko udruženje za srce i Američko društvo za borbu protiv raka te [...]
Holistički pristup prevenciji raka dojke
Rak dojke je najčešća zloćudna bolest u žena, kako u svijetu (11,7% od ukupnog broja novih slučajeva) tako i [...]