Svakodnevne životne navike povezane su sa zdravljem, kvalitetom života i dugovječnosti modernog čovjeka na pozitivan i negativan način. Kako?

Dominacija loših navika uz izostanak dobrih dovest će do disbalansa u tijelu i s vremenom, nažalost, do razvoja i bolesti. Najčešće bolesti koje nastaju kao posljedica lošeg životnog stila su kronične nezarazne bolesti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kronične nezarazne bolesti uzrok su 71% svih smrti, te 80% preranih smrti u svijetu.

Umrli od kroničnih nezaraznih bolesti 71%
Prerane smrti zbog kroničnih nezaraznih bolesti 80%

Recentna znanstvena istraživanja govore da je više od dvije trećine kroničnih nezaraznih bolesti nastalo uslijed neprimjerenog životnog stila te istovremeno govore u prilog pozitivnom utjecaju tjelesne aktivnosti, uz pravilnu higijenu, spavanje, primjerenu prehranu uz adekvatnu suplementaciju te kvalitetan stres menadžment na zdravlje.

Lifestyle medicina – intervencije koje doprinose prevenciji i tretmanu kroničnih nezaraznih bolesti

Konvencionalni način sustavnog tretiranja kroničnih nezaraznih bolesti dosad nije polučio očekivane učinke. Zbog toga se u najrazvijenijim zemljama svijeta (SAD, Kanada, Australija, Velika Britanija…) pojavio novi medicinski koncept – Lifestyle Medicine. ”Lifestyle” medicina pojavila se kao koncept krajem 20. stoljeća i može se definirati kao sustav intervencija u životnom stilu čovjeka koji doprinosi u prevenciji i tretmanu kroničnih nezaraznih bolesti.
Lifestyle medicina rješava korijenske uzroke usredotočujući se na izbor načina života koji dovode do ovih bolesti. Kada se provede, Lifestyle medicina može spriječiti, liječiti, pa čak i preokrenuti ova stanja.

Primjena Lifestyle medicine uključuje pozitivan učinak na kronične nezarazne bolesti:

  • kardiovaskularne bolesti
  • dijabetes
  • metabolički sindrom
  • plućne bolesti
  • maligne bolesti
  • neuro-degenerativne bolesti
  • autoimune bolesti
  • depresija i dr.

Medicina životnog stila je korištenje terapijske intervencije životnog stila utemeljene na dokazima – uključujući obrazac prehrane u kojem prevladava cjelovita hrana, redovita tjelesna aktivnost, san koji obnavlja, upravljanje stresom, izbjegavanje rizičnih supstanci i pozitivna društvena povezanost – u njenoj osnovi je multidisciplinarni pristup prevenciji i liječenju.

Je li Lifestyle medicina/medicina životnog stila drugačija vrsta prakse od konvencionalne medicine?

Ne, medicina stila života zapravo je temelj konvencionalne medicine. Smjernice kliničke prakse za vodeće kronične bolesti povezane su sa stilom života podupirući Lifestyle medicinu kao prvu liniju liječenja, u početnom blažem stadiju, čak prije lijekova.

Zašto je Lifestyle medicina ključna za održivo zdravlje i zdravstvenu skrb?

Porast trendova kroničnih bolesti i povezanih izdataka za zdravstvenu zaštitu mnogim drugim zemljama je neodrživ. Sam dijabetes tipa 2 je nadolazeća globalna pandemija s nesagledivim posljedicama.

Važnost i hitnost Lifestyle medicine

Kronična bolest je vodeći uzrok smrti i invaliditeta u SAD-u. Stope kroničnih bolesti nikada nisu bile veće. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 80% srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2 te 40% raka moglo bi se spriječiti, prvenstveno poboljšanjem prehrane i načina života. Budući da liječi uzroke, a ne samo simptome, samo kroz medicinu načina života možemo promijeniti tijek rastućih troškova zdravstvene skrbi.

Lifestyle medicina

Zašto bi zdravstveni djelatnici trebali odvojiti vrijeme da saznaju više o Lifestyle medicini i kako može pomoći?

Većina studenata medicine i liječnika ne dobiva odgovarajuću obuku čak ni o osnovama medicine načina života, kao što su prehrana i tjelesna aktivnost.

Znamo da je 85% kroničnih bolesti danas uzrokovano nezdravim načinom života na ovim i drugim područjima.

85%

Lifestyle medicina je pristup utemeljen na dokazima koji se pokazao u prevenciji i liječenju bolesti. Liječi temeljni uzrok bolesti, a ne njezine simptome koji se prečesto rješavaju sve većim količinama tableta i postupaka.

Dijeta u kojoj prevladavaju biljke

Službena izjava o stajalištu American College of Lifestyle Medicine (ACLM) o prehrani za liječenje i potencijalni preokret kronične bolesti povezane sa stilom života objavljena je 25. rujna 2018. te glasi:

„Za liječenje, preokret i prevenciju kroničnih bolesti povezanih s načinom života bolesti, ACLM preporučuje plan prehrane koji se pretežno temelji na nizu minimalno obrađenog povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki.”

Lifestyle medicina – jedinstvene vrijednosne propozicije

Propozicije

  • Omogućuje tijelu da se zaštiti i izliječi promicanjem izbora zdravog načina života
  • Obrazuje, usmjerava i podržava pozitivne promjene ponašanja
  • Fokusira se na optimalnu prehranu, upravljanje stresom, spavanje i tjelesnu aktivnost – utemeljeno na dokazima
  • Potiče aktivno sudjelovanje pacijenata
  • Liječi temeljne uzroke bolesti, vezane uz način života
  • Koristi lijekove kao dodatak terapijskim promjenama načina života
  • Razmatra pacijentov dom i okruženje zajednice

Aspekti medicine načina života su sljedeći:

  1. cjelovita hrana i obrasci prehrane;
  2. specifične bioaktivne tvari dobivene iz hrane;
  3. tekućina i hidratacija;
  4. dodaci prehrani;
  5. medicinska hrana;
  6. funkcionalna hrana;
  7. tjelesne aktivnosti (aerobne ili anaerobne);
  8. mentalna sposobnost;
  9. emocionalna regulacija;
  10. modaliteti medicine duha i tijela za modulaciju stresa;
  11. društvene mreže i grupe podrške;
  12. odmor i san;
  13. izloženosti okolišnim izvorima zagađenosti (zrak, hrana, voda ili zračenje).

Zašto toliko propozicija?

Možda najvažnije, medicina stila života ima za cilj da bude usredotočena na pacijenta, omogućavajući i zahtijevajući od pacijenata da budu intimno uključeni u njihovu zdravstvenu putanju uz pratnju zdravstvenih djelatnika. Sustav mainstream medicine dizajniran je za “tipične” pacijente s laboratorijskim biomarkerima unutar specifičnih raspona. Međutim, postoji podskup pacijenata koji imaju tendenciju da budu izvanredni u ovoj distribuciji populacije. Zapravo, oni predstavljaju odstupanja koja se mogu pojaviti češće nego što se možda priznaje, a istodobno mogu imati povećane poteškoće u navigaciji zdravstvenim sustavom. Čak i genetske varijante s niskom penetracijom mogu imati značajne učinke na nečiju fiziologiju, što rezultira niskom tolerancijom na određene utjecaje iz okoline. Nadalje, laboratorijske vrijednosti u niskom ili visokom normalnom rasponu mogu značiti početak subkliničkih patoloških sindroma i, u konačnici, te osobe mogu postati izvrsni kandidati za ono što personalizirani lifestyle može ponuditi.

Izvori:

Autor

dr. Nataša Šemnički
Dr. med. Nataša Šemnički
spec. ginekologije i opstetricije, akupunkturolog
Dr. med. Nataša Šemnički bavi se ginekologijom 20 godina. Svoje znanje i radno iskustvo stekla je u vodećim hrvatskih klinikama i poliklinikama za ginekologiju i porodništvo.
Detaljnije

Podijelite našu objavu...

Povezano

Load More Posts

Javite nam se