Rak dojke je najčešća zloćudna bolest u žena, kako u svijetu (11,7% od ukupnog broja novih slučajeva) tako i u Hrvatskoj (obolijeva četvrtina žena novo oboljelih od raka). Prema podacima Registra za rak, Zavoda za javno zdravstvo Republike Hrvatske godišnje od raka dojke oboli preko 2500 žena. U oko 80% novih slučajeva bolest bude otkrivena u fazi ranog raka, a u oko 20% u trenutku postavljanja dijagnoze bolest već bude u uznapredovaloj fazi. Posebno je zabrinjavajuće što je stopa smrtnosti od raka dojke u Hrvatskoj među najvišima u Europi.

Listopad je mjesec borbe protiv raka dojki, kada se diljem Republike Hrvatske organiziraju brojne javno zdravstvene manifestacije kojima se želi ukazati na važnost ranog otkrivanja raka dojke te odlaska na redovite dijagnostičke preglede. Uzevši u obzir da se rak dojke može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, te da je sve češći i kod mladih žena, samopregled dojke i dalje ostaje najvažnija i najdostupnija metoda ranog otkrivanja raka i preporučuje ga se provoditi redovito, svaki mjesec.

Nažalost, i dalje ne znamo točan razlog pojave raka dojke. Znamo da je najbolji način njegovog liječenja dovoljno rano otkrivanje, jer ako se rano uoči rak dojke je izlječiv u čak 97% slučajeva. Isto tako znamo da je najvjerojatnije riječ o kompleksnoj kombinaciji gena i njihovog oštećenja, te zdravlja našeg imunološkog sustava. Na većinu toga možemo utjecati promjenom naših životnih navika, ciljanom prehranom i izbjegavanjem izlaganja opasnim tvarima iz okoliša.

Rano otkriven rak dojke je izlječiv u 97% slučajeva.

Treba istaknuti da ne postoji niti jedna metoda koja garantira prevenciju raka dojke. Međutim, s obzirom na to da su stopa obolijevanja i smrtnosti od ove bolesti u stalnom porastu, svakako postoje koraci koje možemo poduzeti da bismo utjecale što je više moguće na smanjenje mogućnosti oboljenja od ove zloćudne bolesti.

Riječ je o koracima koji značajno doprinose našem zdravlju općenito i smanjuju mogućnosti obolijevanja od zloćudnih bolesti. Plan od 9 koraka za prevenciju raka dojke također smanjuje rizik obolijevanja od dijabetesa, srčanih bolesti i raka debelog crijeva.

1. Redovna konzumacija namirnica za zdravlje dojki

Fast food, procesuirana hrana kao i mnogi aditivi u današnjoj prehrani mogu ometati pravilno funkcioniranje prirodne detoksikacije našeg organizma te doprinose razvoju tumora. S druge strane, prehrana bogata raznolikim voćem i povrćem, te visokokvalitetnim mastima, pogotovo maslinovim uljem, pomaže u smanjenju genetskih oštećenja i doprinosi borbi protiv raka dojke.

Neke namirnice su posebno ljekovite u prevenciji raka dojke. Ovdje spadaju:

• Maslinovo ulje. Istraživanja pokazuju da je prehrana bogata nezasićenim masnim kiselinama iz maslinovog ulja u kombinaciji s povrćem i voćem (usprkos povišenom unosu masti) povezana s niskim rizikom nastanka raka dojke.
• Sjemenke, posebice lan i cjelovite žitarice. Ove namirnice sadrže vrlo velike razine lignana, koji smanjuju tihu kroničnu upalu, te usmjeravaju metabolizam estrogena. Cijeli niz studija potvrđuje kako postoji smanjen rizik pojave karcinoma dojke kod žena koje jedu više lignana u prehrani, a uočen je i mogući smanjen rizik recidiva hormon ovisnih tumora kod žena koje u prehrani koriste više lignana.
• Kupusnjače. Povrće kao što su kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula i prokulice sadrže značajne količine indol-3-karbinola. Mogući mehanizam djelovanja ovih namirnica je promjena metabolizma estrogena, kao i pomoć u eliminaciji viska estrogena. Preporučuje ih se jesti svaki dan.
• Soja i proizvodi od soje. Iako je soja kontroverzna namirnica, postoji veliki broj studija koje ukazuju na nisku učestalost raka dojke u populaciji žena koje redovito konzumiraju soju i proizvode od soje, na primjer u Japanu. Naime, izoflavoni i fitoestrogeni sadržani u ovim namirnicama štite od raka dojke.

2. Izbjegavanje alkohola.

Istraživanja su po ovom pitanju vrlo jasna – povećani unos alkohola je u izravnoj korelaciji s obolijevanjem od raka dojke. Konzumiranje dva do pet alkoholnih pića na dan povećava rizik za 1,5 puta u odnosu na žene koje ne piju alkohol. Posebno je zabrinjavajuća kombinacija alkohola s hormonskom estrogenskom terapijom, pri čemu glavnu ulogu igra značajno povišenje razine estrogena.

3. Izbjegavanje štetnih kemikalija i toksina iz okoliša

Tijekom zadnjeg desetljeća bilježi se stalni porast sintetičkih kemikalija u našem okolišu koje pokazuju djelovanja slična djelovanju ženskih spolnih hormona estrogena. Studije pokazuju da više od 300 kemikalija koje se nalaze u svemu, od pesticida do aditiva u hrani, kozmetike, pa čak i vode mogu povećati rizik za rak dojke. Riječ je o kemikalijama koje dokazano stimuliraju stanice na proizvodnju estrogena, hormona za koje se zna da potiču tumore dojke. Nadalje, bisphenol-A, kemikalija koja se nalazi u mnogim stvarima koje koristimo svakodnevno (tipa konzervi, plastičnih boca i kontejnera) ima snažan utjecaj na ekspresiju gena u tkivu dojki tijekom cijelog života te tako povećava rizik za razvoj karcinoma. Stoga je od izuzetne važnosti smanjiti našu izloženost toksinima, te paziti na kozmetiku i kućanske proizvode koje koristimo.

4. Održavanje normalne razine šećera u krvi.

Iako ne potiče širenje malignih stanica, postoje dokazi da šećer na indirektan način može povisiti rizik od razvoja zloćudne bolesti. Česta konzumacija šećera povisuje razine inzulina i inzulinu sličnog čimbenik rasta I (IGF-1), što dodatno povisuje rizik obolijevanja raka dojke kod pozitivnih receptora estrogena.

5. Održavanje našeg prirodnog detoksifikacijskog sustava zdravim.

Naše tijelo je savršeno opremljeno kako bi moglo vršiti eliminaciju štetnih tvari koje u njega unosimo. Glavnu ulogu u tom prirodnom detoksifikacijskom sustavu igra jetra. Stoga je od izuzetne važnosti dobro brinuti o zdravlju naše jetre. Treba paziti na dovoljan unos B vitamina, te vitamina C i E, magnezija, folne kiseline, visoko kvalitetnih proteina i vlakana (posebno iz povrća, te lanenih sjemenki). Isto je tako važno redovito konzumirati namirnice poput češnjaka, svježih jabuka i bobičastog voća, šipka te zelenog lisnatog povrća.

Postoje i razne biljke i dodaci prehrani koji promoviraju blagu, prirodnu detoksikaciju organizma. Neki od njih se mogu uzimati u obliku čajeva (poput korijena maslačka, sikavice i kurkume), a drugi u obliku dodataka prehrani (npr. DIM). Za eliminaciju viška estrogena iz našeg tijela isto je tako važno osigurati zdravu ravnotežu u crijevnoj mikrobioti, stoga se preporučuju probiotici na dnevnoj bazi.

6. Dodaci prehrani za zdravlje dojki.

Čak i uz sav trud da se hranimo zdravo, nekada jednostavno nije moguće unijeti sve potrebne vitamine i minerale koji trebaju našem tijelu, te je potrebno posegnuti za dodacima prehrani. Studije pokazuju dobrobiti ovih dodataka prehrani kod potpore prirodnoj detoksifikaciji organizma i sprječavanja oštećenja naših gena:

• Selen
• Vitamin D
• Vitamin C
• Vitamin A
• Folna kiselina
• DIM (diindolylmethane), odnosno riječ je o tvari pod nazivom Indol-3-karbinol (I3C) koja se nalazi u velikim količinama u kupusnjačama, među kojima su cvjetača, brokula, kupus.

Važno je napomenuti da se dodaci prehrani uvijek uzimaju ciljano, po potrebi, nakon savjetovanja s nutricionistom i/ili doktorom.

7. Vježbanje

Vježbanje pomaže u kontroli razine šećera u krvi, održavanju zdrave tjelesne težine, relaksaciji i doprinosi boljem snu. Sve od ovoga je od izuzetne važnosti za zdravlje općenito. Nadalje, prema studiji koju je provela Women’s Health Initiative (WHI), dva sata brzog hodanja tjedno smanjuje rizik od nastanka raka dojke za 18%!

8. Relaksacija i zdravo spavanje.

Od izuzetne je važnosti osigurati dovoljno sati sna svaki dan, pošto nedostatak sna vodi do povišene razina kortizola, što samo po sebi povećava rizik obolijevanja od raka dojke. Isto vrijedi i za svakodnevnu izloženost stresu. Preporuke su osigurati 7-8 sati sna svaki dan, te redovnu relaksaciju (poput meditacije ili yoge).

9. Dojenje

Iako se ovo ne odnosi direktno na svaku ženu, ne smijemo zaboraviti istaknuti da su zdravstvene dobrobiti dojenja neporecive i dugoročne, ne samo za dijete nego i za majku. Nekoliko istraživanja potvrđuje da dojenje doprinosi smanjenju rizika obolijevanja od raka dojke. Dugotrajno dojenje (dulje od godinu dana) smanjuje rizik nastanka raka dojke, a ukoliko je ono trajalo nekoliko godina rizik je smanjen na polovicu onog koji bi žena imala da nije dojila.

Iako nikad ne možemo potpuno kontrolirati što nam se sve može dogoditi, imamo mogućnost preuzeti kontrolu na izborima koje donosimo. Pažljivim izborom zdravih prehrambenih i životnih navika možemo učiniti sve što je u našoj moći da ne obolimo od zloćudnih bolesti.

Za detaljnije prehrambene smjernice savjetujemo vam da se savjetujete s našim nutricionistom.

Autor

Povezano