U vrijeme Adventa, božićnih i novogodišnjih praznika od ljudi se očekuje, da su veseli, razdragani i sretni, te da uživaju u svakoj minuti “veselog prosinca”. Kupuju se pokloni, peku se kolači, prave se planovi najprije za slavlja, a potom i za sljedeću godinu u kojoj će ovoga puta zaista sve biti bolje. Ali – da li je to moguće za sve ljude?

Dobre strane ovog dijela godine…

Naravno da postoje oni koji spadaju u opisani stereotip i zaista su iskreno veseli tijekom veselog prosinca. Ali postoji i određeni dio ljudi, kojima sve navedeno u blagdanskom periodu pada teško, osjećaju veliki pritisak društva, nametnuto im je “superveselje” i “supersreća”, koji su realno teško ostvarivi, pa im to može uzrokovati pojačanu tjeskobu ili loše raspoloženje, te im crpi psihičku energiju. Kako su božićno-novogodišnji blagdani u najhladnijem i najmračnijem dijelu godine, i ta okolnost može loše utjecati na neke ljude.

Depresivni mogu postati još depresivniji, usamljeni mogu postati još usamljeniji, tjeskobni mogu postati još tjeskobniji. Kako se to ne bi dogodilo, potrebno je potražiti one dobre strane tog dijela godine, te pokušati što manje pažnje posvećivati vanjskim pritiscima, pogotovo smanjiti vlastiti konzumerizam.

Ograničite izloženost stresnim situacijama

Jesensko i zimsko hladno vrijeme može ograničavati socijalizaciju i zadržavati ljude u svoja četiri zida. Adventska događanja mogu smanjiti ograničavanje socijalizacije, pobuditi interes kod ljudi, omogućiti druženje i zabavu, te doprinijeti boljem raspoloženju. Zimski ugođaj i blagdanski ukrasi mogu uljepšati okolinu, napraviti ju estetski ugodnom i romantičnom, a u tome nema ničeg lošeg.

Dobro je kada možete kod sebe pronaći ono što vas u tome veseli. To mogu biti male stvari, koje mogu napraviti veliku razliku ako im samo dozvolite. Dobro je se i dogovoriti sa sobom, kojim druženjima ćete prisustvovati, a kojima nećete. Nametnuto i isforsirano druženje može biti vrlo kontraproduktivno i može napraviti više štete nego koristi, pa ga valja izbjegavati kako bi sebi ograničili izloženost stresnim situacijama. To je pogotovo važno u vremenu pandemije, kroz koju prolazimo već dvije godine s ozbiljnim posljedicama i koja od nas zahtijeva mudre individualne odluke.

Čovjek treba kod sebe procijeniti kojim i kakvim okolnostima će se izlagati, a gdje će podvući crtu i asertivno se zauzeti za sebe, bez obzira na komentare okoline, koji nekima pretjerano utječu na njihovo samopouzdanje i funkcioniranje.

Važno je pritom, da se čovjek intimno osjeća dobro, da postavi granice, a da istovremeno njegovi postupci nisu uvredljivi za njegovu okolinu. To je jedna od značajki zrelog ponašanja, a zrelo ponašanje je ono koje će nam kolektivno omogućiti bolje ishode i da zaista možemo gledati u sljedeću godinu s više optimizma i boljom perspektivom. Biranje tipa socijalizacije u blagdanskom razdoblju dobar je trening asertivnosti i test stupnja zrelosti čovjeka.

Biranje tipa socijalizacije u blagdanskom razdoblju dobar je trening asertivnosti i test stupnja zrelosti čovjeka.

Budite umjereni

Poseban izazov je kupovanje poklona kako za ljude koji su nam dragi, a još više za ljude kojima “moramo” dati neki poklon, jer “je red”. I tu je potrebno postići dogovor sa samim sobom, što je zapravo zaista važno i nužno. Odgovor na to pitanje je individualan. Prilagodite ga sebi, iako ćete često morati pristati na neki oblik kompromisa. Kroz kupnju ostvaruje se “instant gratifikacija” – trenutačna nagrada – koja ima vrlo kratkotrajni učinak, a kad popusti mogu se javiti osjećaji krivnje. Zato je dobro malo se zaustaviti i smanjiti impulzivno kupovanje koliko god je to moguće. Bit ćete zadovoljniji.

Blagdani - budite umjereni

U svemu što radimo u vrijeme božićno-novogodišnjih praznika dobro se je pridržavati jednostavnog principa: umjerenost.

Umjerenost u trošenju sredstava, umjerenost u jelu i piću kako ne bi veselom decembru uslijedio ne-tako-veseli siječanj, umjerenost u društvenom životu.

Ako uspijete pronaći adekvatnu ravnotežu, možete se i dobro zabaviti i postaviti zdravije temelje za ulazak u novu godinu.

Autor

Doc. dr. sc. Ante Silić, subspecijalist biologijske psihijatrije
Doc. dr. sc. Arijana Turčin
subspecijalist biologijske psihijatrije
Doc. dr. sc. Arijana Turčin ima veliko iskustvo kao specijalist psihijatar u vodećim klinikama u Zagrebu, Ljubljani i Mariboru, te je subspecijalist biologijske psihijatrije.
Detaljnije

Podijelite našu objavu...

Povezano

Load More Posts

Javite nam se