Majčino mlijeko je najvažnija hrana novorođenčetu i dojenčetu u prvim mjesecima života. Ono sadrži sve hranjive tvari potrebne za primjereni rast te razne minerale, vitamine i imunološke stanice potrebne djetetu za obranu od raznih mikroorganizama u prvim danima života.

Svako mlijeko nije isto te njegova kvaliteta ovisi o raznim čimbenicima. Neki od njih su:

• Antibiotici i drugi lijekovi
• Prehrana majke
• Gestacijska dob
• Doba laktacije
• Način poroda
• Geografska lokacija
• Zdravlje majke

Sastojci majčina mlijeka

Majčino mlijeko nije samo obična bijela tekućina koja hrani novorođenče, ono je puno više od toga. Sastoji se od mnoštva raznih elemenata od kojih je svaki bitan za određeni dio razvoja djeteta.

• Voda je najzastupljeniji dio majčinog mlijeka
• Proteini – esencijalni za rast i razvoj
• Laktoza
• Masne kiseline – potrebne su za razvoj mozga
• Vitamini i minerali – esencijalni za rast i razvoj
• Hormoni i faktori rasta
• Razne stanice
• HMOs – oligosaharidi majčinog mlijeka, više od 200 različitih struktura, ključna komponenta majčinog mlijeka, prebiotici, hrana za dobre bakterije
• Ugljikohidrati i masti – važni izvori energije
• Antitijela – imunološke stanice (potrebni za razvoj aktivne i pasivne imunosti)
• Mikroorganizmi – za razvoj i funkciju zdravog probavnog sustava i imunološkog sustava, hrane se prebioticima
• Antimikrobni i antivirusni enzimi

Važnost crijevne mikroflore

Ne može se dovoljno naglasiti koliko je crijevna mikroflora bitna za svakog čovjeka. Ona nam omogućuje optimalan rast i razvoj, brani nas od loših mikroorganizama proizvodnjom imunoloških stanica. Kod malog djeteta je crijevna mikrobiota nerazvijena te je pod utjecajem načina prehrane, bilo to dojenje ili mliječne formule. Također i majčina prehrana utječe na razvoj djetetova crijevnog mikrobioma. Isključivo dojenje tijekom prvih 6 mjeseci smanjuje učestalost i težinu infektivnih i kroničnih autoimunih bolesti.

Važan period za normalan razvoj probavnog sustava i crijevne mikrobiote je prvih 1000 dana života. Mikrobiota stimulira sazrijevanje i specifičnost mukoznog i sistemskog imunosnog sustava dojenčeta.

Glavna obilježja crijevne mikroflore su:

• Pomaže organizmu da probavi određene namirnice (npr. vlakna)
• Proizvodi vitamine (B12, folate i vitamin K)
• Regulira energetski metabolizam
• Brani od loših mikroorganizama
• Omogućuje signale za razvoj i funkciju imunološkog sustava
• Djeluje na komunikaciju između mozga i probavnog sustava, za njihovu optimalnu funkciju

Važnost u ranom razvoju crijevne mikrobiote je:

1. Imunološka funkcija (obrana od patogena i tolerancija raznih antigena  – kikiriki, jaja, mlijeko, riba)
2. Metabolizam (probava i apsorpcija)
3. Raspoloženje (komunikacija između mozga i probavnog sustava)

Faktori koji utječu na razvoj crijevne mikrobiote:

1. Majčina crijevna flora
2. Način poroda (vaginalnim porodom dijete u porođajnom kanalu dolazi u doticaj sa majčinim mikroorganizmima te odmah počinje stvarati imunološke stanice za obranu)
3. Gestacijska dob (prematurusi ili terminska djeca, ranije rođena djeca su osjetljivija na vanjske utjecaje)
4. Rani način prehrane (dojenje ili formule)
5. Antibiotici i probiotici
6. Vanjski faktori (geografski smještaj, kućni ljubimci, brojčanost obitelji)

Unos probiotika putem hrane

Da bi se crijevna mikroflora od rođenja uredno razvijala, potrebno je u prehranu uvoditi probiotike koji će pomoći u razmnožavanju dobrih bakterija. Majčino mlijeko je prirodni izvor prebiotika i probiotika. Prebiotici su olihgosaharidi (HMOs) koji su hrana dobrim bakterijama u crijevima. U današnje vrijeme se sve dojenačke formule obogaćuju probioticima te su one odlična zamjena za majčino mlijeko.

Izvori probiotika za djecu su:

1. Dojenaštvo – majčino mlijeko, dojenačko mlijeko obogaćeno probioticima, dodaci prehrani
2. Djetinjstvo – jogurti obogaćeni probioticima, junior mlijeko s probioticima, ostale vrste hrane koja sadrži probiotike, dodaci prehrani

Uvođenje dohrane i mikrobiota djeteta

Crijevna mikrobiota se tijekom rasta počinje značajno mijenjati, javlja se velika raznolikost anaerobnih sojeva. Udio bifidobakterija se smanjuje i manje korisne bakterije koloniziraju crijeva. Zbog toga se preporuča nastavak dojenja uz dohranu ili korištenje pripravaka s dodanim aktivnim bakterijskim strukturama. Nakon prve godine, postotak dojene djece je vrlo mali, pa je preporučljivo dodatno obogaćivanje hrane aktivnim probiotičkim kulturama. Između prve i druge godine života mikrobiota djeteta počinje nalikovati sastavu mikrobiote odraslih osoba.

Autor

Povezano