Imunološki sustav i dojenje – sve što trebate znati o dojenju

Imunološki sustav fetusa se razvija u sterilnom i zaštićenom okruženju, stoga mu nedostaje doticaj s antigenom. Također se razvija pod utjecajem majčinog imunološkog sustava. Nakon rođenja je novorođenče je izloženo utjecaju bakterija, virusa, gljivica i parazita te se mora početi braniti od njih. Imunološka sposobnost djeteta u obrani od patogenih mikroorganizama raste velikom brzinom u prva tri mjeseca života. Tijekom tog perioda novorođenče uglavnom ovisi o urođenom imunološkom sustavu. Dojeno dijete također dobiva imunološke komponente iz majčinog mlijeka koje ga štite od akutnih infekcija.

Mikroorganizmi koji su posebno opasni za novorođenče su streptokok grupe B (Streptococcus agalactiae), Escherichia coli, herpes simplex virus (HSV), cytomegalovirus (CMV), varicella-zoster virus (VZV), respiratorni sincicijski virus (RSV) i Candida species. Ovi mikroorganizmi uzrokuju neonatalne infekcije češće od drugih mikroorganizama, ne zbog njihove veće virulencije, nego zbog veće izloženosti novorođenčeta istima.

Imunoglobulini kao proizvodi humoralne imunosti različito su zastupljeni kod djece. Kroz placentu prolaze jedino IgG imunoglobulini tijekom trećeg trimestra trudnoće. Stoga su koncentracije tih imunoglobulina tijekom poroda iste ili nešto veće od koncentracije u majčinom serumu, kao rezultat kombinacije majčinih imunoglobulina i onih proizvedenih od samog fetusa. Prijevremeno rođena novorođenčad u početku imaju manje koncentracije IgG. Koncentracije IgG postupno padaju do 400 mg/dL u prva tri mjeseca života jer se majčini imunoglobulini metaboliziraju. Tada dolazi do povećane proizvodnje i sinteze dojenačkog imunoglobulina. Razdoblje od trećeg do šestog mjeseca života se naziva DOJENAČKA FIZIOLOŠKA HIPOGAMAGLOBULINEMIJA.

Imunoglobulini IgA, IgD i IgE ne prolaze placentalnu barijeru, stoga njihove povišene koncentracije u pupkovini ukazuju na intrauterinu infekciju. Kod donesenog novorođenčeta koncentracije IgM brzo rastu u prvom mjesecu života kao odgovor velikoj količini antigena kojom je novorođenče izloženo. Ti imunoglobulini nisu toliko učinkoviti kao oni proizvedeni kasnije u životu. Dojena dojenčad dobivaju IgA antitijela iz majčinog mlijeka koja ih štite od gastrointestinalnih i respiratornih infekcija.

Neutrofili kao proizvodi urođene imunosti pokazatelji su zrelosti dječjeg imunološkog sustava. Često se kod novorođenčadi i dojenčadi u infekcijama  javlja deficit neutrofila kao pokazatelj smanjene mogućnosti njihove proizvodnje zbog nerazvijenog imunološkog sustava. Ovakvo stanje je češće kod prijevremeno rođene djece. Neutropenia je indikator loše prognoze kod neonatalne sepse.

Majčino mlijeko je optimalan izvor hrane za novorođenčad i dojenčad. Preporuča se dojenje prvih šest mjeseci života, te i nakon toga, uz uvođenje krute hrane, barem tijekom prve godine života. Smanjeno ili prekinuto dojenje je povezano sa raznim kroničnim oboljenjima i povećanom smrtnosti.

BIOLOŠKI AKTIVNE KOMPONENTE MAJČINOG MLIJEKA

Majčino mlijeko ne sadrži samo makro- i mikronutrijente, nego također i žive stanice, faktore rasta i imunoprotektivne sastojke. Mnogi od tih sastojaka su otporni na probavne enzime u dojenačkom gastrointestinalnom sustavu te biološki aktivni na sluznicama.

  • Antimikrobna aktivnost – imunoglobulini (IgA), lizosomi, laktoferin, slobodne masne kiseline i monogliceridi, oligosaharidi majčina mlijeka (HMO – prebiotici). Pomažu u infekcijama probavnog sustava (NEC) i drugim infekcijama.
  • Imunomodulatorna aktivnost – faktor aktivacije trombocita, interleukin 10, polinezasićene masne kiseline. Pomažu u borbi protiv nekrotizirajućeg kolitisa.
  • Faktori koji pomažu razvoj i funkciju probavnog sustava – proteaze, hormoni (kortizol, inzulinu nalik faktor rasta, inzulin, hormoni štitnjače), faktori rasta, probavni mediatori i aminokiseline koje potiču rast enterocita (glutamin)

Prednosti dojenja

  1. KRATKOROČNI UČINCI                                                                                          
    1. PSIHOSOCIJALNI – vjerojatno zbog kontakta koža na kožu, također smanjuje plač novorođenčeta, povisuje razinu glukoze u krvi i omogućuje kardiorespiratornu stabilnost kasnije kod prijevremeno rođene novorođenčadi. Majci smanjuje osjećaj boli i smanjuje stres tijekom invazivnih i bolnih postupaka.
    2. GASTROINTESTINALNA FUNKCIJA – majčino mlijeko stimulira optimalni rast, razvoj i funkciju probavnog trakta, te ima utjecaj na razvoj crijevne mikrobiote. Rani početak dojenja štiti probavni sustav novorođenčeta od utjecaja visoko antigenih tvari. Probavni sustav:
      1. Smanjuje rizik od gastroenteritisa i proljeva
      2. Povećava učestalost pražnjenja želuca
      3. Povećava aktivnost laktaze u prijevremeno rođene djece
      4. Smanjuje propusnost crijeva rano u životu prijevremeno rođene djece
      5. Smanjuje rizik od razvoja nekrotizirajućeg kolitisa u prijevremeno rođene djece

Majčino mlijeko utječe na optimalni razvoj crijevne mikrobiote, uključujući kolonizaciju novorođenačkog crijeva dobrim bakterijama kao što su Bifidobacteria i Lactobacillus.

    1. PREVENCIJA BOLESTI – dojenje smanjuje rizik od razvoja akutnih bolesti i stanja.
      1. Gastroenteritis i proljev – smanjuje rizik od gastrointestinalnih infekcija i proljeva.
      2. Respiratorne bolesti – smanjuje rizik od respiratornih bolesti
      3. Upale uha – smanjeni rizik
      4. Upale urinarnog sustava – dugoročno dojenje, do sedam mjeseci,  smanjuje rizik nastanka urinarnih infekcija, posebno kod ženske novorođenčadi
      5. Sepsa – smanjuje rizik od razvoja neonatalne sepse
      6. SIDS (sindrom nagle smrti kod novorođenčadi)
  1. DUGOROČNI UČINCI – uključuje razvoj crijevne mikrobiote, modulaciju imunološkog sustava

 

    1. AKUTNE BOLESTI – dojenje ima zaštitni učinak na smanjenju akutnih bolesti, čak i nakon što se dojenje smanji ili prestane. Djeca koja su dojena 6 mjeseci u prvih 12 mjeseci života imaju manju incidenciju upale srednjeg uha od djece hranjene adaptiranim mlijekom.
    2. KRONIČNE BOLESTI
      1. Diabetes mellitus tip 1 – dojenje smanjuje rizik od njegovog nastanka
      2. Upalne bolesti crijeva – produljeno vrijeme dojenja ima manju incidenciju pojave upalnih bolesti crijeva
      3. Astma – smanjena učestalost nastanka astme u ranom djetinjstvu, što je najvjerojatnije povezano sa smanjenom učestalosti respiratornih infekcija
      4. Zdravlje zubi – smanjuje učestalost nastanka karijesa.
  1. UMJERENI UČINAK
    1. Leukemija
    2. Alergijska stanja
    3. Pretilost
    4. Diabetes mellitus tip 2
    5. Kardiovaskularne bolesti
    6. Celijakija

Probavni sustav sadrži najveću koncentraciju imunološkog sustava. U njemu se nalazi 70-80% svih imunoloških stanica. Sluznica crijeva je dugačka oko 32 metra, sadrži 100 milijuna neurona i 100 triliona dobrih bakterija.

Novorođenački i dojenački period je kritičan jer se imunološki sustav još razvija te je pod utjecajem crijevne mikrobiote.

DOBROBITI DOJENJA ZA DIJETE

  1. KRATKOROČNI UČINCI
    1. Zaštita od respiratornih i crijevnih infekcija
    2. Smanjuje rizik od alergija
    3. Smanjuje rizik od NEC-a i nagle dojenačke smrti
  2. DUGOROČNI UČINCI
    1. Smanjuje pretjeranu težinu, pretilost i dijabetes
    2. Smanjuje tlak i kolesterol
    3. Utječe na ponašanje i neurološki razvoj

DOBROBITI DOJENJA ZA MAJKU

    1. KRATKOROČNI UČINCI
      1. Bolji postpartalni oporavak
      2. Smanjeni rizik od postporođajne depresije
      3. Pojačana povezanost sa novorođenčetom
      4. Smanjeni rizik od povećanog krvnog tlaka
    2. DUGOROČNI UČINCI
      1. Smanjeni rizik od karcinoma dojke i jajnika
      2. Smanjeni rizik od osteoporoze
      3. Smanjeni rizik od razvoja DM tip 2

DOJENJE TIJEKOM INFEKCIJE

Postoji malo medicinskih kontraindikacija kada je dojenje zabranjeno (HTLV-1, HIV).

Putevi prijenosa virusa:

  • Respiratorne kapljice i sekrecija (adenovirusi, virus influence, RSV, Haemophillus, Mycoplasma)
  • Direktni kontakt sa ragadama na dojkama (HSV 1 i 2, VZV, Treponema)
  • Majčino mlijeko

Majka NE SMIJE dojiti:

  • Novorođenačka galaktozemija
  • Majka na HIV ili HTLV pozitivna
  • Majka na ilegalnim drogama
  • Majka boluje od ebole

Majka PRIVREMENO ne smije dojiti:

  • Majka s neliječenom brucelozom
  • Majka uzima određene lijekove
  • Majka je na dijagnostičkim pretragama koje obuhvaćaju zračenje
  • Majka ima HSV lezije na dojkama

Majka ne smije dojiti, ali se smije IZDAJATI:

  • Majka ima neliječenu, aktivnu tuberkulozu, može nastaviti kad prestane biti zarazna
  • Majka ima varicelle (5 dana prije i 2 dana nakon izbijanja)

INTERAKCIJA MIKROBIOTE I IMUNOLOŠKOG SUSTAVA

Crijevna mikrobiota utječe na funkciju imunološkog sustava:

  1. OBRANA PROTIV PATOGENA
    1. Proizvodnja antimikrobnih peptida (bakteriocini)
    2. Kompeticija za nutrijente i mjesta adhezije da bi se spriječio rast drugih mikroba
    3. Stimulacija imunološkog sustava (proizvodnja IgA)
    4. Razvoj utjecajne strukture , funkcije i epitelne barijere
    5. Utjecaj na crijevnu peristaltiku
  2. RAZVOJ IMUNOLOŠKOG SUSTAVA U RANOM ŽIVOTU
    1. RAZVOJ PRIROĐENE IMUNOSTI
      1. Uspostavljanje i regulacija crijevne barijere
      2. Proizvodnja metabolita koji reguliraju razvoj i/ili aktivaciju stanica
    2. RAZVOJ STEČENE IMUNOSTI
      1. Razvoj podskupina limfocita u crijevima (B limfociti, T pomočnićke staice, T regulatorni limfociti)
      2. Utvrditi odnos Th1 i Th2 efektorskih stanica koji određuje sistemski imunološki odgovor

MLIJEKA

  • Majčino – 1,0% proteina, udvostručenje težine za 180 dana
  • Kravlje – 3,5% proteina, udvostručenje težine za 47 dana
  • Tuljanovo – 10,3% proteina, udvostručenje težine za 8 dana
  • Zečje – 14,0% proteina, udvostručenje težine za 6 dana

MODEL ZA MODULIRANJE CRIJEVNE MIKROBIOTE I MODULACIJA IMUNOLOŠKOG SUSTAVA

Komponente mlijeka Bioaktivne komponente Imunološki učinak
Stanice Limfociti, makrofazi, granulociti Aktivna zaštita od infekcija
Proteini Antitijela, faktori rasta, citokini Zaštita od infekcija, sazrijevanje imunološkog sustava
Postbiotici Bakterijski metaboliti Butirat, putrescin, arabinoza, hipurat Tolerancija, križna reakcija sa mikrobiomom mlijeka
Probiotici Bakterija Bifidobakterije, Lactobacili Kolonizacija, imunološki sustav
Prebiotici Oligosaharidi Biffidobakterije, Lactobacilli, HMOs Kolonizacija, imunološki sustav, zaštita crijevne barijere
  • Prebiotici – sastojci koje iskorištavaju mikroorganizmi domaćina za sveopće zdravlje
  • Probiotici – živi mikroorganizmi koji, kad se nalaze u dovoljnoj količini, koloniziraju probavni sustav i služe za pozitivne učinke u organizmu domaćinu
  • Postbiotici – bioaktivne tvari stvorene u procesima fermentacije (stanice bakterija i fragmenti, lipidi, ugljikohidrati, vitamini, organske kiseline, proteini, peptidi i aminokiseline, složene molekule)
  • Sinbiotici – kombinacija pre- i probiotika

HMOS – funkcija: prebiotici, modulatori crijevnih epitelnih stanica, modulacija imunološkog sustava

  • Stimuliraju rast i aktivnost zdravih bakterija (prebiotici), direktni učinak na stanice imunološkog sustava, sprječavaju nastanak infekcija sprječavajući ulaz patogena, hranjive tvari potrebne za razvoj mozga

dr. med. Kristina Reaček

Ostavite komentar