Sindrom policističnih jajnika (PCOS) je složen metabolično hormonalni poremećaj koji zahvaća čak 15-22% žena reproduktivne dobi. Nekad je bilo uvriježeno mišljenje da je uzrok PCOS-a disbalans spolnih hormona, međutim danas znamo da je ovaj sindrom puno kompleksniji, te je u većini slučajeva uzrokovan inzulinskom rezistencijom.

Inzulinska rezistencija je stanje organizma u kojem stanice ne prepoznaju inzulin na odgovarajući način zbog čega ne mogu iskorištavati glukozu iz krvi za proizvodnju tjelesne energije.

Dijagnoza PCOS-a slijedi roterdamske kriterije, a podrazumijeva da su kod pacijentice prisutne barem 2 od navedenih karakteristika: neregularnost menstrualnog ciklusa, povišene razine muških spolnih hormona i policistični izgled jajnika na ultrazvuku, te da su pritom isključeni ostali mogući medicinski problemi.

Dijagnoza PCOS-a: Roterdamski kriteriji

Još uvijek se ne zna koji su glavni faktori koji doprinose nastanku sindroma policističnih jajnika, ali dosadašnja istraživanja upućuju na povezanost između prenatalne izloženosti raznim toksinima, te fitoestrogenima i ksenoestrogenima, oksidativnog stresa, crijevne disbioze, upalnih procesa u tijelu koji utječu na inzulinsku rezistenciju i nastanka PCOS-a. Ako tome pridodamo i ubrzani život te mnoštvo stresa kojem su žene danas izložene, imamo savršenu podlogu za nastajanje sindroma policističnih jajnika.

Koji su sve simptomi vezani uz sindrom policističnih jajnika?

PCOS obuhvaća skup simptoma koji se razlikuju od osobe do osobe i uključuju sljedeće: neplodnost, neredovite menstrualne cikluse ili izostanke menstruacije, te brojne estetske nedostatke poput problema s aknama, povećane dlakavosti tijela i lica, pojačanog opadanja kose i viška kilograma. Neki od manje prisutnih simptoma su zatamnjenje kože u predjelu pazuha, zatiljka i prepona.

Žene sa sindromom policističnih jajnika također često pate od depresije i anksioznosti, a istraživanja pokazuju i povezanost između PCOS-a i poremećaja u prehrani.

Simptomi PCOS-a

Nadalje, važnost sindroma policističnih jajnika leži i u činjenici da je on preteča metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2. Iako konvencionalna medicina često zauzima stav da liječenje ovoga sindroma primarno ovisi o tome želi li pacijentica trudnoću ili ne, zbog prethodno navedenog je jasno da sindromu policističnih jajnika treba pristupiti ozbiljno nevezano uz to želi li pacijentica trudnoću ili ne. Dobra je vijest da integrativna medicina postiže odlične rezultate u liječenju sindroma policističnih jajnika!

Kako možemo liječiti PCOS prirodnim putem?

Dok se konvencionalni pristup oslanja na farmakološko ublažavanje simptoma prvenstveno kontracepcijskim tabletama i oralnim antidijabeticima poput metformina, integrativna medicina se fokusira na uklanjanje korijenskih uzroka ovog sindroma, poput inzulinske rezistencije, upale, neravnotežu spolnih (i drugih) hormona, te poremećaja probavnog sustava i mikrobiote crijeva.

Znanstvena istraživanja pokazuju da kombinacija promjena prehrambenih i životnih navika ima izuzetno pozitivne rezultate na liječenje sindroma policističnih jajnika. Stoga prirodni pristup liječenju sindroma policističnih jajnika ima za cilj redukciju stresa i smanjivanje izloženosti toksinima iz okoliša, te nježnu detoksifikaciju organizma.

1. KONTROLA RAZINE ŠEĆERA U KRVI I LIJEČENJE INZULINSKE REZISTENCIJE

Kontrola razine šećera u krvi uspješno se postiže određenim promjenama u prehrani. Potrebno je jesti svježe, cjelovite namirnice i svakodnevno unositi svježe povrće raznih boja.

Inzulinska rezistencija

Obroci bi trebali biti redoviti i sadržavati kvalitetne proteine, zdrave masti i povrće, a kako bi razina šećera u krvi bila dobra važno je unositi proteine čak i za doručak, te ne preskakati obroke.

Preporučuje se izbjegavati kavu, šećer, proizvode od bijelog brašna, razne sokove i alkohol. Znanstvene studije za sada ne potvrđuju da je nužno izbaciti mliječne proizvode i gluten, iako određene pacijentice pozitivno reagiraju na takvu prehranu. Stoga se može preporučiti kratka eliminacijska dijeta u kojoj se izbjegavaju mliječni proizvodi i gluten tijekom određenog vremenskog perioda, te se zatim ponovno uvode u prehranu kako bi se vidjela reakcija. Eliminacijska prehrana se obavezno vodi pod budnim okom nutricionista ili savjetnice za prehranu.

Od DODATAKA PREHRANI, studije pokazuju uspjeh primjene mio-inozitola, folne kiseline u obliku kalcijevog-L-metilfolata, alfa-lipoinske kiseline, krom pikolinata, cimeta i vitamina D. Točne doze i izbor dodataka prehrani ovisi o vašem zdravstvenom stanju i svakako je potrebno prethodno se konzultirati s liječnikom.

2. BRIGA O NADBUBREŽNOJ ŽLIJEZDI

Kada smo izložene stresu na svakodnevnoj bazi, naše tijelo ulazi u “krizno stanje”, pojačava se proizvodnja kortizola, popularno nazvanog “hormon stresa”, kojeg luči kora nadbubrežne žlijezde a koji utječe na mnoge organe i sustave u našem organizmu. Pojačana proizvodnja kortizola negativno utječe na razinu šećera u krvi te tijelo počinje proizvoditi više inzulina. Ako ne reagiramo na vrijeme, dolazi do inzulinske rezistencije, upalnih procesa u tijelu i problema s hormonalnom ravnotežom. Nadalje, kad smo pod velikim stresom, češće imamo potrebu jesti namirnice koje u sebi sadrže šećer i jednostavne ugljikohidrate, koji imaju nepovoljan učinak na šećer u krvi.

Sve je više studija koje potvrđuju dobrobiti meditacije, te se ova praksa preporučuje svima kao jedna od najuspješnijih načina borbe protiv stresa s kojim se svakodnevno susrećemo. Dovoljno je odvojiti vrijeme za meditaciju 1 do 2 puta dnevno, od samo 5 minuta da bismo osjetili njezine dobrobiti.

Kod pacijentica sa sindromom policističnih jajnika važno je istaknuti da pretjerana tjelovježba može doprinijeti proizvodnji kortizola, stoga je potrebno ne pretjerivati s vježbanjem.
Prednost se daje laganim vježbama poput yoge i pilatesa.

Od DODATAKA PREHRANI, korisnima su se pokazale adaptogene biljke, poput ginsenga, ashwagandhe i rhodiole. Ovi adaptogeni spadaju u klasu prirodnih metaboličkih regulatora, a utječu na endokrini i živčani sustav putem osi hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda te reguliraju ključne medijatore reakcije na stres.

3. NJEŽNA DETOKSIFIKACIJA I BRIGA O ZDRAVLJU CRIJEVA

Svaka priča o uravnoteženju hormona uključuje i nježnu detoksifikaciju organizma i brigu o proizvodima koje stavljamo na tijelo. Prehrana bogata svježim povrćem, pogotovo zelenim lisnatim povrćem, te bobičastim voćem će doprinijeti nježnoj, prirodnoj detoksifikaciji organizma.

Nadalje, vrlo je važno da je pražnjenje crijeva redovito, te da pacijentica ima redovite stolice (na dnevnoj bazi). Ako to nije slučaj, preporučuje se pojačani unos vlakana (npr. mljevene lanene sjemenke), kao i uzimanje probiotika.

Detoksikacija

Kad god je to moguće, prednost se daje organskom mesu i mesnim proizvodima, a ako se konzumiraju mlijeko i mliječni proizvodi isto se savjetuje da budu iz organskog uzgoja.

Jednako je važno prednost dati organskim i/ili prirodnim proizvodima za njegu lica i tijela, te smanjiti izlaganje proizvodima koji sadrže štetne kemikalije, poput BPA (Bisfenol A), te izbaciti iz uporabe plastične boce i spremnike za hranu.

4. URAVNOTEŽENJE HORMONA NA PRIRODAN NAČIN

Postoji nekoliko biljaka koje imaju povoljan učinak na uravnoteženje hormona. Ženama koje imaju simptome policističnih jajnika preporučuje se kombinacija božura i sladića (može se naći u raznim čajevima), a koja može doprinijeti smanjenju testosterona, ali i povoljno utjecati na ovulaciju.

Nadalje, dosta dobri rezultati se postižu i s ekstraktom crnog cohosha (lat. Cimicifuga racemosa), biljkom čiji su cvjetovi i korijeni najčešće korišteni u tradicionalnoj indijanskoj medicini. Crni cohosh može biti učinkovit jer sadrži biljni spoj koji oponaša djelovanje hormona estrogena.

Od DODATAKA PREHRANI, studije pokazuju dobre rezultate kod uzimanja NAC (N-Acetyl-Cystein) kao dodatka prehrani. Riječ je o obliku aminokiseline cysteine koji sudjeluje u sintezi glutationa, izuzetno snažnog staničnog antioksidansa. NAC doprinosi smanjenju testosterona, kao i pojačane dlakavosti, te povoljno utječe na neregularne menstrualne cikluse i inzulinsku rezistenciju.

I za kraj, najvažnije od svega je slušati svoje tijelo i ponašati se u skladu s onim kako se ono osjeća. Savjetuje se vođenje dnevnika u koji se zapisuje unos hrane, dodatke prehrani koje pacijentica uzima, kako se osjeća kroz dan, koji se simptomi javljaju i kada, te pažljivo pratiti menstrualni ciklus. Ovo će pomoći boljem upoznavanju svoga tijela i ponašanja u skladu s time što mu odgovara.

Za detaljnije prehrambene smjernice savjetujemo vam da se savjetujete s našim nutricionistom.
ZAKAŽITE SVOJ TERMIN OVDJE

Autor

Danijela Beović Legros
Danijela Beović Legros
nutricionist
Danijela je certificirana savjetnica za prehranu, usmjerena na zdravlje endokrilnog i reproduktivnog sustava žena, ima završenu nutricionističku školu Institute of Transformational Nutrition, pod mentorstvom Cynthije Garcije, jedne od vodećih nutricionistica u SAD-u.
Detaljnije

Podijelite našu objavu...

Povezano

Load More Posts

Javite nam se