Svaka osoba ima određen kapacitet za prilagođavanje na stresne situacije, ali taj kapacitet nije neograničen i baš svatko se može naći u okolnostima u kojima se njegov kapacitet za prilagodbu iscrpi. Neki su prilagodljiviji i malo toga ih “pogađa”, dok su drugi slabijih sposobnosti prilagođavanja i mogu vrlo brzo ispoljavati psihičke i tjelesne simptome kao reakciju na njima preveliki stres.
Odgovor na stres – emocionalne i fizičke reakcije
Odgovor na stres je zapravo naš obrazac emocionalnih i fizičkih reakcija na događaje koji se nazivaju stresorima.
Stresori su u pravilu pojačanog intenziteta, mogu biti čak ekstremni, predstavljaju nam značajnu prepreku u razrješavanju problema, prelaze granice naše kontrole i izazivaju jaku anksioznost.
Često se uz takvu tjeskobu pojavljuju i psihosomatske tegobe poput gastritisa, želučanog ulkusa, ulceroznog kolitisa, iritabilnog crijeva sa ili bez proljeva, kao i drugih probavnih smetnji, glavobolje i drugih oblika bolnog sindroma, pa i neke alergijske reakcije kože (svrbež, urtikarija), ako nabrojimo samo one najčešće.
Stresori koji mogu biti uzrok poremećaja prilagođavanja
Tipični stresori koji mogu biti uzrok nastanku poremećaja prilagođavanja su gubitak ili smrt bliske ili značajne osobe, razvod ili rastava braka, gubitak zaposlenja ili značajni problemi na poslu, selidba, odlazak na studij ili u drugu školu, psihotraumatski događaji poput prometne nesreće ili elementarne nepogode (poplave, potresi, požari), dijagnosticirana bolest kod osobe ili bližnjih, i slično – dakle, događaji koji donose značajnu promjenu u životu i potencijalno imaju veliki utjecaj na daljnji životni put.
Obično se ljudi mogu prilagoditi i na takve velike promjene u roku nekoliko dana, tjedana ili par mjeseci, ali ukoliko adekvatna prilagodba izostane, a osoba ima jasne simptome anksioznosti i/ili depresije koji utječu na kvalitetu njenog života i mogu uzrokovati daljnje probleme u međuljudskim odnosima, na poslu ili u školi, tada je potrebno potražiti stručnu pomoć, jer se vrlo vjerojatno radi o poremećaju prilagođavanja.
Potražiti pomoć psihijatra je iznimno važno kada su simptomi toliko intenzivni, da se javljaju i suicidalne misli ili nakane, što je urgentno stanje u psihijatriji, a pravovremena intervencija je od vitalnog značenja.
“Nemojte se bojati zamoliti za pomoć kada Vam je potrebna. Ja to radim svaki dan. Tražiti pomoć nije znak slabosti ili nemoći, to je znak snage. Pokazuje da imate hrabrosti priznati da nešto ne znate i da želite naučiti nešto novo.”
Barack ObamaDijagnoza i liječenje poremećaja prilagođavanja
Nakon postavljanja ove dijagnoze, liječenje je individualno prilagođeno. Nekim pacijentima dovoljan je samo psihoterapeutski tretman, dok se kod drugih daje indikacija i za medikamentozno liječenje, pretežito antidepresivima. Dodatno se savjetuju i vježbe relaksacije, bavljenje hobijima, rekreacija na svježem zraku i slično, a prema stručnoj procjeni i akupunktura, biofeedback ili fitoaromaterapija, što sve zajedno poboljšava ishod liječenja.
Autor
Doc. dr. sc. Arijana Turčin ima veliko iskustvo kao specijalist psihijatar u vodećim klinikama u Zagrebu, Ljubljani i Mariboru, te je subspecijalist biologijske psihijatrije.
Detaljnije
Povezano
Zašto je zdravlje crijevnog mikrobioma važno za zdravlje cijelog tijela
Dragi čitatelji, Imamo sjajnu vijest za vas danas! Naš dragi suradnik, dr.med. Andrija Karačić, specijalizant kirurgije, nedavno je objavio intervju [...]
Postpartalna depresija nije baby blues
Rođenje djeteta može donijeti čitav spektar snažnih emocija - od uzbuđenja i sreće do anksioznosti i straha, sve do [...]
Alkoholizam, in vino problemos
Alkoholizam nije samo psihički problem osobe ovisne o alkoholu, nego je bolest koja udara na mnogo nivoa: na osobni, [...]
