Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2000. godine donijela je rezoluciju kojom je potvrdila 25. studenog kao datum kojim se svake godine obilježava Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama (za razliku od 22. rujna koji je u Hrvatskoj proglašen za Nacionalni dan protiv nasilja nad ženama, op.). Taj datum odabran je u spomen na napad na tri sestre Mirabel, aktivistice koje su brutalno ubijene 25.11.1960 po nalogu Rafaela Trujilla, tadašnjeg diktatora Dominikanske republike.
Svake godine održavaju se 16-dnevne akcije od 25.11. do 10.12. kojima se nastoji podići svijest o nasilju nad ženama diljem zemalja svijeta. Žene su najbrojnije žrtve obiteljskog i seksualnog nasilja, te mnogih ostalih oblika fizičkog i psihičkog zlostavljanja, do čega mora suvremeno društvo uspostaviti nultu stopu tolerancije i zalagati se za eradikaciju nasilja. Globalna tema odabrana za ovogodišnji 16-dnevni aktivizam protiv rodno uvjetovanog nasilja je nazvana “Obojimo svijet narančastom: Zaustavimo nasilje protiv žena sada!”
Međunarodni statistički podaci pokazuju da je 1 od 3 žene tijekom života na neki način (bila) zlostavljana i izložena rodno uvjetovanom nasilju. U okolnostima koje pogoduju ispoljavanju agresije situacija se dodatno pogoršava. Tako svjedočimo porastu pogotovo obiteljskog nasilja u tijeku pandemije COVID-19, koje je toliko teže prepoznatljivo, jer se odvija iza zatvorenih vrata, a žene ga često prikrivaju, što može imati zaista tragične posljedice. Razlozi za neprijavljivanje nasilja najčešće su osjećaj krivnje i odgovornosti, sram, strah da im neće vjerovati, nepovjerenje u institucije i predugački sudski procesi u kojima nerijetko žrtva bude još dodatno psihički traumatizirana, slaba potporna društvena mreža, kao i činjenica da su počinitelji obično žrtvi bliske ili dobro poznate osobe, pa je prijavljivanje toliko teže. Procjenjuje se da na jedno prijavljeno silovanje dolazi 25 neprijavljenih, dok je kod obiteljskog nasilja taj omjer procijenjen na 1:10. Zabrinjavajuće je da stopa femicida kao najtežeg oblika nasilja prema ženama svake godine raste, pa je samo u Hrvatskoj prema podacima MUP-a godišnje ubijeno između 22 do 45 žena.
Iako je sveprisutno, nasilje nad ženama se može i mora izbjeći i spriječiti. Zaustavljanje tog nasilja počinje s vjerovanjem navodima žrtava, implementacijom pristupa koji se bave temeljnim uzrocima za nasilje, promjenom štetnih društvenih normi i osnaživanjem djevojaka i žena, kao i edukacijom populacije. Žrtvama je potrebno osigurati djelotvornu policijsku, pravosudnu, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, a programe za ženska prava adekvatno financirati i omogućiti im bolje rezultate. To je dio puta prema okončanju rodno uvjetovanog nasilja.
Nasilje je apsolutno neprihvatljivi oblik ponašanja čije žrtve mogu naravno biti pripadnici svih spolova i seksualnih identiteta, što se nikako ne smije zanemariti ili zaboraviti. No, 25. studeni je dan posvećen specifično osvještavanju o nasilju protiv žena i kao takvog ga trebamo obilježiti s poštovanjem.
Autor
Doc. dr. sc. Arijana Turčin ima veliko iskustvo kao specijalist psihijatar u vodećim klinikama u Zagrebu, Ljubljani i Mariboru, te je subspecijalist biologijske psihijatrije.
Detaljnije
Kategorije: Blog - Psihologija / Psihijatrija
Tagovi: dr. sc. Arijana Turčin
Povezano
Dojenje blizanaca – uloga IBCLC savjetnice za dojenje
Jednoplodna trudnoća i porod su norma za Homo sapiens. Svako višestruko rođeno dijete i njihove majke imaju jednaka prava na [...]
Sindrom policističnih jajnika: simptomi i liječenje
Sindrom policističnih jajnika najčešći je hormonski poremećaj koji pogađa žene, a ujedno je i najčešći “krivac” za izostanak ovulacije, [...]
Neplodnost kod muškaraca: koji su najčešći razlozi?
Ukoliko u godinu dana redovitih spolnih odnosa bez zaštite žena ne zatrudni, počinje se sumnjati na neplodnost jednog ili [...]