Ljudi različito reagiraju na stres i anksioznost zbog načina na koji funkcioniraju njihov živčani sustav i tjelesni hormoni. Zahvaljujući radu živčanog sustava, reakcije na stres kod svake osobe su individualne, zbog čega će jedni u stresnim situacijama biti negativni, otresiti, nezadovoljni, dok će drugi šutjeti do granica pucanja.
Izloženost stresu i hormoni kortizol, progesteron, testosteron, estrogen
Dugotrajna izloženost stresu utječe i na metabolizam spolnih hormona. U stalnom stresu tijelo proizvodi višak kortizola i ne ostaje dovoljno za proizvodnju progesterona. Bez progesterona, pod utjecajem visokog kortizola i DHEA, kod žena jajnici će proizvoditi više testosterona nego što je ženskom tijelu potrebno te dolazi do pojave akni, dlakavosti i cista u jajnicima. Nedostatak progesterona rezultirati će i porastom razine estrogena.
Progesteron – hormon trudnoće i relaksacije
Kada nemamo dovoljno progesterona, tijelo ga želi dodatno stvoriti iz kolesterola pa povećava kolesterol u krvi. Progesteron je hormon trudnoće, hormon relaksacije, a dokazano je i da štiti od novotvorina u dojkama. U stanju kroničnog stresa sav stvoreni progesteron pretvara se u kortizol. Bez progesterona, pod utjecajem visokog kortizola i DHEA, jajnici će proizvoditi više testosterona nego što je ženskom tijelu potrebno što će izazvati pojačanu pojavu akni i dlakavost, jajnici su pri tome puni nezrelih cista, što se naziva sindromom policističnih jajnika.
Razdražljivost, bolne i osjetljive dojke, napet i bolan trbuh, jako izražen predmenstrualni sindrom, noćno znojenje, nesanica, glavobolja, natečenost ruku i nogu simptomi su nedostatka progesterona.
Progesteron se može nadoknađivati vaginalno, kroz usta i putem kože. Zajedno s dodacima prehrani i prehrani baziranoj na puno povrća žene u razdoblju perimenopauze mogu vratiti željenu energiju.
Testosteron
Testosterona žene imaju više od estradiola, no u usporedbi s muškarcima žene ga imaju dvadeset do trideset puta manje. No, taj muški hormon ženama je potreban prije svega za raspoloženje – testosteron poboljšava samopouzdanje, optimizam, vjeru u vlastite snage, ali i održava gustoću kostiju, jakost mišića i rad lojnih žlijezda, štiti od mnogih degenerativnih bolesti kao što su artroza i ateroskleroza. S četrdeset godina imamo upola manje testosterona nego s dvadeset.
Niske razine testosterona očituju se kao atrofija muskulature, bolovi u zglobovima, slaba pokretljivost, neotpornost na stres, umor, slab libido te manjak unutarnjeg mira. Testosteron i dehidroepiandrosteron mogu se regenerirati zdravim stilom života i prehranom.
Hrana koja povećava testosteron uglavnom se sastoji od životinjskih proteina i zasićenih masti. Slatkiši i integralne žitarice smanjuju razinu testosterona u krvi.
Estradiol
Estradiol je takozvani hormon ženstvenosti, najzastupljeniji je od tri estrogena koji cirkuliraju ženskim tijelom. Ovaj bi se hormon trebao stvarati u ženskom tijelu cijeli život: u jajnicima tijekom reproduktivne dobi, a u nadbubrežnim žlijezdama i masnom tkivu nakon menopauze kada se stvara estron, puno slabiji estrogen od estradiola.
Odgovor štitnjače na stresne situacije – promjene hormona štitnjače
Kao odgovor na stresne situacije i štitnjača mijenja svoju aktivnost i dolazi do poremećaja razine hormona štitnjače.
Promjena razine TSH očituju se i promjenom količine tiroidnih hormona (T3,T4). U podlozi ovog poremećaja ponovo se nalazi utjecaj kortizola koji povećava osjetljivost receptora štitnjače.
Kortizol podiže stanični nivo glukoze koja skupa sa receptorima prima T3 iz krvi u stanice. U situacijama poremećene razine kortizola T3 ne ulazi u stanice. Niska razina kortizola dovodi do smanjene aktivnosti štitnjače, dok visoka razina blokira normalnu pretvorbu neaktivnih u aktivne forme hormona.
Najčešći simptomi nakon menopauze ili u perimenopauzi su dobivanje na težini bez promjene prehrambenih navika, napuhivanje u trbušnom dijelu, svrbež kože, znojenje, depresivno raspoloženje, razdražljivost, teškoće sa spavanjem, učestale infekcije mokraćnog mjehura, a potom i suhe oči, alergije, oslabljen libido, suha koža, bolovi u zglobovima, bore na licu, umor, tjeskoba. Derivati brokule (indol-3karbinol i diindolilmetan), sojini izoflavoni, lignani iz lana, omega-3 masne kiseline i kurkuma mogu pomoći, kao i magnezij te vitamini B skupine.
Neravnoteža hormona štitnjače i simptomi
Rezultati hormonske analize krvi sami po sebi neće biti dovoljni, provjeriti samo vrijednosti TSH nije dovoljno jer ne pokazuje količinu hormona štitnjače u tijelu.
Hormoni štitnjače nisu u ravnoteži iako TSH može biti u redu, a vi osjećate simptome: otečenost lica, prekomjerna težina, suha i lomljiva kosa, difuzno ispadanje kose, povećana štitnjača vidljiva na vratu, suha koža koja svrbi, ljuštenje kože na laktovima, hladne i natečene šake, žućkasti dlanovi, lomljivi nokti, nadutost, otečene potkoljenice, hladna i natečena stopala, sklonost infekcijama u području uha, grla i nosa, jutarnji umor, glavobolje, bolovi u mišićima, nepodnošenje hladnoće ni topline, grčevi u nogama noću. Također i mentalna usporenost, apatija, jutarnja depresija, slabo pamćenje i koncentracija.
Uravnotežena prehrana usklađuje hormone štitnjače.
Tijelo treba vitamine – prvenstveno one topive u ulju A, D, E i K, a za optimalan rad štitnjače potrebni su i vitamini B kompleksa te vitamin C i minerali željezo, jod, magnezij, selen i cink.
Metode rješavanja stresa i reguliranja hormona
Obzirom da ljudi različito reagiraju na stres i anksioznost, oni koji su skloniji stresno ili anksiozno reagirati na životne situacije trebaju podršku psihologa, oni koji se bore sa “kompulzivnim” hranjenjem nezdravim slanim ili slatkim namirnicama trebaju savjet nutricioniste o zamjenskim namirnicama koje mogu potaknuti osjećaj sreće ili zadovoljstva, odnosno pomoći u stvaranju potrebnih hormona.
Također, iz jednadžbe uspjeha ne smijemo izostaviti potrebu redovne tjelovježbe, a mnogima se i akupunktura pokazala kao odlična metoda smanjivanja stresa, ali i regulacije hormona, što su i mnoge studije potvrdile.
Autor
Dr. med. Nataša Šemnički
spec. ginekologije i opstetricije, akupunkturolog
Dr. med. Nataša Šemnički bavi se ginekologijom 20 godina. Svoje znanje i radno iskustvo stekla je u vodećim hrvatskih klinikama i poliklinikama za ginekologiju i porodništvo.
Detaljnije
Kategorije: Akupunktura - Blog - PCOS - Psihologija / Psihijatrija - Trudnoća
Tagovi: Akupunktura - dr. Nataša Šemnički
Povezano
Zašto je zdravlje crijevnog mikrobioma važno za zdravlje cijelog tijela
Dragi čitatelji, Imamo sjajnu vijest za vas danas! Naš dragi suradnik, dr.med. Andrija Karačić, specijalizant kirurgije, nedavno je objavio intervju [...]
Radionica o dojenju povodom Svjetskog dana IBCLC savjetnica za dojenje “Dojenje – najbolji početak”
Svjetski dan IBCLC savjetnica obilježava se 01. ožujka 2023. Tom prigodom Vas pozivamo na grupnu radionicu za trudnice i pratnju [...]
Zašto je dojenje neprocjenjivo – sastav majčinog mlijeka (2. dio)
Kao što sam ranije obećala, danas ću Vas upoznati s razlikom između kolostruma i zrelog mlijeka, te s drugim [...]