Trudnoća je posebno razdoblje tijekom kojeg žensko tijelo prolazi kroz niz fizičkih, psiholoških, hormonalnih i metaboličkih promjena. Sve te promjene se odvijaju s ciljem očuvanja i razvoja fetusa, a na većinu njih utječe promjena sastava i raznolikosti crijevnog mikrobioma ( Turjeman i sur., 2021; Khan i sur., 2019).

Sve više dokaza ukazuje da su struktura i sastav mikrobioma općenito određeni domaćinovim genetskim čimbenicima, čimbenicima okoliša i prehrambenim navikama (David i sur., 2014.; Rothschild i sur., 2018.). Tijekom trudnoće, mogu se pojaviti promjene u raznolikosti i sastavu mikrobioma prirodno u više dijelova majčina tijela, uključujući usne šupljine, vagine, crijeva i majčinog mlijeka (Nuriel-Ohayon i sur., 2016.; Zhou i Xiao, 2018).

Sve žene su upoznate kako je za zdravu trudnoću i dijete koje nose potrebno paziti na prehranu i izbjegavati ksenobiotike- različite tvari koje mogu poremetiti normalan razvoj ploda. No, malo njih je upućeno na ulogu mikrobiote crijeva tijekom trudnoće. Naime, tijekom trudnoće crijevni mikrobiom ima ulogu u održavanju zdrave trudnoće, rastu i razvoju fetusa. Osim toga, ima ulogu u kolonizaciji djetetovog organizma prvim bakterijama prolazeći kroz porodni kanal te u kontaktu s majkom i dojenjem nakon poroda (Turjeman i sur., 2021).

Gestacijski GYNOBIOM nije samo usko povezan sa zdravljem trudnice, već može utjecati i na zdravlje potomaka.

Najvažnija poveznica između majke i fetusa je posteljica (placenta), i placentni mikrobiomi uključuju Tenericutes, Fusobacteria, Bacteroidetes i Firmicutes – svi su nepatogeni bakterije (Aagaard i sur., 2014.). Međutim, čimbenici od strane majke, kao što su gestacijski dijabetes, pretilost, vaginalne infekcije i uporaba antibiotika mogu dovesti do promjena u sastavu mikrobioma posteljice (Pelzer i sur., 2017.). Primjerice, nedavne studije su izvijestile da je prekomjerno debljanje tijekom trudnoća povezano s čimbenicima rizika kao što su poremećaji mikrobioma posteljice i prijevremeni porod (Antony i sur., 2015.). Osim toga, u postporođajnom okruženju odnos između mikrobioma dojenčadi i majčinog mlijeka također privlači sve veću pozornost. To je pokazala prospektivna studija bakterijskih vrsta u majčinom mlijeku kojih ima najviše u mikrobiomu potomaka u prvom mjesecu nakon beba je rođena (Pannaraj et al., 2017), što sugerira da je dojenje usko povezano s mikrobiomom dojenčeta u ranom životu.

Iznenađujuća je činjenica da disbioza, odnosno poremećaj crijevnog  mikrobioma kod majke povećava šanse za razvoj pretilosti, kardiovaskularnih bolesti i kognitivnih disfunkcija fetusa u odrasloj dobi (Kelly i sur., 2020; Bombach i sur., 2022).

Neke znanstvene studije ističu kako prisutnost ili odsustvo određenih bakterijskih vrsta utječe na zdravlje budućeg djeteta. Primjerice, prisutnost Prevotella u majčinom mikrobiomu povezuje se sa zaštitom fetusa od alergija na hranu (Vuillermin isur.m 2020).

Pored toga, crijevni mikrobiom utječe i na poremećaje i bolesti koje pogađaju buduće majke tijekom trudnoće, kao što su gestacijski dijabetes, pretilost, preeklampsija, poremećaji u probavi i autoimune bolesti (Yao i sur., 2020).

Zanimljivo je kako su konzumacijom probiotika trudnice sklone preeklampsiji, jednoj od najrizičnijih komplikacija trudnoće, smanjile rizik od pojave iste (Brantsæter i sur., 2011). Posljednjih godina uloga mikrobioma u gestacijskom dijabetesu dobiva sve veću pozornost. Izvješća su pokazala da je, u usporedbi s trudnicama s normalnim šećerom u krvi, smanjeno obilje Parabacteroides, Dialister, Akkermansia, Roseburia, Bacteroides, Methanobrevibacter smithii, Eubacterium species, Alistipes species, Bifidobacterium species (Kuang et al., 2017; Cortez et al. ., 2019), a povećana je i brojnost Firmicutes, Klebsiella variicola, Collinsella, Rothia, Ruminococcus, Actinobacteria, Parabacteroides distasonis, Desulfovibrio (Crusell i sur., 2018; Ferrocino i sur., 2018). Štoviše, jedno je istraživanje pokazalo da su se mikrobiomi placente u pacijentica s gestacijskim dijabetesom značajno promijenili u usporedbi s onima s normalnim šećerom u krvi (Bassols et al., 2016.). U usporedbi sa zdravim trudnicama, relativna brojnost reda Pseudomonadales i roda Acinetobacter u crijevnoj flori pacijentica s gestacijskim dijabetesom je smanjena. 

Obzirom da se sastav i raznolikost majčinih mikrobioma progresivno mijenjaju svaka 3 mjeseca, pomoću GYNOBIOM analize stolice možemo odrediti preklapanje crijevnog mikrobioma svake pacijentice s profilom karakterističnim za svako tromjesečje. Time podržavamo zdravlje pacijentica tijekom i nakon trudnoće te uredan rast i razvoj fetusa.

GYNOBIOM pacijentica kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes u trećem tromjesečju prethodno je pokazivao tipičan poremećaj flore, koji je postojao čak i nakon otprilike 8 mjeseci nakon poroda (Crusell i sur., 2018.). Ovi podaci sugeriraju da GYNOBIOM može igrati važnu ulogu u gestacijskom dijabetesu. Nepovoljne komplikacije u trudnoći kod trudnica usko su povezane s crijevnom propusnošću, kao što su gestacijski dijabetes, inzulinska rezistencija, upalni odgovor i hiperglikemija (Flint i sur., 2012.).

Sa ciljem ostvarivanja zdrave trudnoće uz zdravo okruženje za uredan razvoj fetusa te svakako prevenciju spomenutih bolesti, osiguravanje dobrog metabolizma i imunosnog sustava fetusa izradili smo profil crijevnog mikrobioma karakterističnog za zdravu trudnoću.

Autor

Povezano