Neplodnost je bolest reproduktivnih organa i okarakterizirana je kao nemogućnost začeća nakon 6 ili 12 i više mjeseci nezaštićenog spolnog odnosa, ovisno o dobi žene. Može se podijeliti na primarnu i sekundarnu neplodnost. Primarna neplodnost podrazumijeva nemogućnost začeća, dok se sekundarna neplodnost definira kao nemogućnost začeća nakon već jedne uspješne trudnoće. Procjenjuje se da u svijetu 186 milijuna ljudi pati od neplodnosti, od čega jednu trećinu čine žene čiji se uzrok neplodnosti može objasniti, jednu trećinu muškarci te jednu trećinu žene i muškarci za čiju neplodnost ne postoje objašnjenja, odnosno idiopatska neplodnost. (https://www.who.int/,https://www.eshre.eu)

Uzroci ženske neplodnosti mogu biti genetičke, psihološke i biološke prirode. Neki od najčešće spominjanih su izostanak ovulacije, abnormalnosti sperme, bolesti jajovoda,  problemi s maternicom ili vratom maternice, endometrioza, PCOS, imunološki čimbenici. Pored spomenutog, zamjetan broj uzroka ženske neplodnosti je neobjašnjiv, odnosno idiopatski.  (Barbieri, 2019; Manzoor i sur., 2022).

U skupini neobjašnjivih uzročnika neplodnosti, istraživanja ističu crijevni mikrobiom. Crijevni mikrobiom definiramo kao zajednicu mikroorganizama u našim crijevima s velikim brojem različitih funkcija važnih za naš metabolizam, imunost i probavu koja ima ključnu ulogu u višestrukim biološkim procesima kao što su metabolizam hranjivih tvari i lijekova, održavanje strukturnog integriteta mukozne barijere, imunomodulacija i zaštita od patogena.

Premda veza između crijevnog mikrobioma i neplodnosti još nije dovoljno istražena, evidentan je međusobni utjecaj sastava i raznolikosti crijevnog mikrobioma i neplodnosti (Qi i sur., 2021; Patel i sur., 2021; Azpiroz i sur., 2021). Kliničke studije koje su ispitivale raznolikost crijevnog mikrobioma fertilnih žena i žena s poznatim i nepoznatim  uzrokom neplodnosti ustanovile su kako fertilne žene u odnosu na one neplodne imaju značajno bogatiji crijevni mikrobiom (Patel i sur., 2021; Manzoor i sur., 2022). Nadalje, ispitivanjem zdravlja neplodnih žena, više od 60% ispitanica je imalo disbiozu crijeva i probavne tegobe poput proljeva, gastritisa ili bolova u abdomenu (Azpiroz i sur., 2021).

Kako crijevni mikrobiom može utjecati na žensku neplodnost?

Promjene u crijevnoj mikrobioti remete homeostatsku interakciju između mikrobiote i crijeva i mogu pridonijeti metaboličkim poremećajima. Pojedince s manjim brojem bakterija u crijevima karakterizira izrazitija ukupna adipoznost, inzulinska rezistencija, dislipidemija i izraženiji upalni fenotip u usporedbi s osobama s visokim brojem bakterija.

Žene s nepoznatim uzrokom neplodnosti pokazale su manje bogatstvo bakterijama u odnosu na plodne žene i manju prevalenciju soja Bacteroidetes zajedno s višim razinama soja Firmicutes, što dovodi do povećanog omjera Firmicutes/Bacteroidetes. Promijenjeni omjer povezan je s pretilošću i abnormalnom intestinalnom homeostazom.

U crijevima fertilnih žena u velikim brojevima prisutne su bakterije koje proizvode metabolite nužne za izgradnju zaštitnog mukoznog sloja crijevne sluznice kao što je, primjerice, rod Prevotella. Kod neplodnih žena zamijećen je smanjen broj navedenog roda i povećan broj bakterija čiji metaboliti degradiraju ovaj zaštitni sloj crijeva. Time, kod neplodnih žena mikroorganizmi imaju mogućnost prolaska kroz sluznicu, čime potiču imunosni odgovor organizma putem malih signalnih molekula zvanih citokini, koji mogu narušiti razvoj embrija (Chang i sur., 2013).

Utvrđeno je da povećana crijevna propusnost igra ključnu ulogu u razvoju raznih upalnih i autoimunih poremećaja. Imunološki poremećaji također su uključeni u reproduktivni neuspjeh, a seroprevalencija određenih auto-protutijela kao što su anti-nuklearna antitijela. Zabilježeno je da su TPO, antitireoglobulinska protutijela, i antifosfolipidi u neobjašnjivo neplodnih žena viši nego u plodnih žena. Budući da sastav mikrobioma utječe na repertoar imunoloških stanica u sluznici, a disbioza je povezana s upalnim bolestima, pretpostavljamo da bi patogeneza neplodnosti mogla biti povezana s abnormalnim imunološkim odgovorima zbog promjena u mikrobioti. U tom smislu, vjerojatno je da mikrobiota može igrati ulogu u razvoju neplodnosti utječući na epigenetske, imunološke i/ili biokemijske funkcije domaćina.

Drugi mehanizam ključan u patofizologiji neplodnosti temelji se na ulozi održavanja hormonalne homeostaze od strane crijevnog mikrobioma (Qi i sur., 2021). Crijevni mikrobiom utječe na razine spolnih hormona, posebice estrogena, koji je uz progesteron ključni hormon bez čije optimalne razine ne može doći do trudnoće (Cao i sur., 2022). Crijevni mikrobiom utječe na razine estrogena sekrecijom β-glukuronidaze, enzima koji estrogen konvertira u aktivni oblik koji se  može vezati za svoje receptore. Niti prevelika, niti premala razina estrogena nije poželjna zbog čega je izuzetno važno održavati balans lučenja β-glukuronidaze (Flores i sur., 2012).

Osim estrogena, crijevni mikrobiom utječe i na razine androgenih hormona, inzulina i drugih hormona (Qi i sur., 2021).

Nadalje, crijevni mikrobiom također ima i ulogu u regulaciji oksidativnog stresa u organizmu koji uzrokuje oštećenje jajnih stanica, dovodi do fragmentacije embrija i spontanog pobačaja (Wojsiat i sur., 2017).  Bakterije unutar crijevnog mikrobioma luče signalne molekule koje suprimiraju reaktivne vrste kisika i posljedično razinu oksidativnog stresa u organizmu. (Luca i sur., 2019; Shruti i sur., 2022)

U kontekstu ženske neplodnosti, možemo zaključiti kako crijevni mikrobiom igra važnu ulogu zbog svojih funkcija u održavanju cjelovitosti crijevne sluznice, u održavanju hormonalne homeostaze i regulaciji razine oksidativnog stresa u tijelu.

Pregledom literature identificirali smo ključne rodove i vrste bakterija čija je zastupljenost uvećana, odnosno smanjena kod pacijentica koje pate od ženske neplodnosti. Izradili smo profil crijevnog mikrobioma koji je tipičan za pacijentice sa ženskom neplodnošću. Pomoću GYNOBIOM analize stolice možemo odrediti preklapanje crijevnog mikrobioma svake pacijentice s profilom za neplodnost, čime možemo kvantificirati povezanost crijevnog mikrobioma i neplodnosti, odnosno izraditi profil rizika. Uključivanjem analize crijevnog mikrobioma i izrade GYNOBIOM profila rizika želimo pacijenticama ponuditi nove modalitete liječenja te želimo smanjiti moguće uzroke (idiopatske) neplodnosti.

Autor

dr. Nataša Šemnički
Dr. med. Nataša Šemnički
spec. ginekologije i opstetricije, akupunkturolog
Dr. med. Nataša Šemnički bavi se ginekologijom 20 godina. Svoje znanje i radno iskustvo stekla je u vodećim hrvatskih klinikama i poliklinikama za ginekologiju i porodništvo.
Detaljnije

Podijelite našu objavu...

Povezano

Load More Posts

Javite nam se