U svijetu neplodnost pogađa otprilike 10-20% parova te uzrokuje raznolike reakcije – emocionalne, psihološke i socijalne.

Stres kod parova koji imaju problema s neplodnošću

Važan čimbenik stresa je neizvjesnost, s obzirom da nije moguće znati kada ili kako će završiti postupak. Mnogim parovima probleme ne predstavljaju odlasci liječniku i odlasci na kontrole, već sama spoznaja da možda nikada neće moći postati roditelji.

Neki parovi osjećaju određenu razinu straha da će ih se procijeniti kao neadekvatne za medicinski tretman ako iznesu svoje misli o neplodnosti nekome drugome. Vrlo često je teško potražiti emocionalnu podršku, posebno u situaciji kad je naše tijelo „izvan naše kontrole“, a razgovor o emocijama i osjećajima osobu može činiti dodatno ranjivom. Ponekad parovi nailaze na nerazumijevanje obitelji i prijatelja te se izoliraju od okoline koja ima djecu ili koja vrši pritisak na njih pitanjima kada će postati “prava obitelj”. Upravo su to područja na kojima možete raditi s psihologom.

Pomoć psihoterapeuta

Primarni cilj stručnjaka koji se bave ovim područjem je naučiti partnere kako se nositi s brojnim emocionalnim i fizičkim promjenama vezanim uz neplodnost i medicinske tretmane koji su često bolni i intruzivni. Uz psihoterapeuta možete naučiti različite načine nošenja i suočavanja sa stresom, boli, strahom. Neki profesionalci se mogu prvenstveno usredotočiti na partnera i njegovo prihvaćanje situacije. On može pomoći u prevladavanju negativnih emocija, bijesa, razočaranja, ogorčenosti, frustracije – osobito potaknutih neuspjelim postupcima. Isto tako, može pomoći u prevladavanju osjećaja gubitka, depresivnosti i anksioznosti te različitih prepreka u vezi, kao što je nedostatak adekvatne komunikacije ili teškoće na planu seksualnosti.

Od krize u periodu neplodnosti do prilike za osobni razvoj

Također može pomoći u donošenju odluka o tretmanu. Dobar stručnjak ima sposobnost pomoći drugima izdvojiti osjećaje, ojačati postojeće vještine suočavanja i razviti nove te naučiti učinkovitije komunicirati s drugima. Mnogi parovi su otkrili da je „kriza“ u periodu neplodnosti postala prilika za njihov osobni razvoj.

Upravo traženje pomoći ne predstavlja znak slabosti nego početak adekvatnijeg nošenja sa stresom s kojim se parovi svakodnevno suočavaju tijekom procesa potpomognute oplodnje.

Sinergijom tretmana integrativne medicine do pomoći kod neplodnosti

Nadalje, u okvirima integrativne medicine postoji sinerija i sa ostalim tretmanima kao što su primarno akupunktura, joga, mindfulness/meditacija, gdje postoje znanstveno utemeljeni odlični rezultati antisresnog efekta, osobito u domeni akupunkture. Više različitih studija je pokazalo odličan antistresni učinak akupunkture prije te tokom čitavog postupka potpomognute oplodnje. Osobito su izvođene studije u onom najstresnijem periodu punkcije i embriotransfera kada osjetimo najveću razinu straha i neizvjesnosti s postizanjem boljih stopa uspješnih trudnoća.

Postoje pozitivni rezultati na psihofizičko stanje primjenom specifične tjelovježbe, uključujući jogu te manualne terapije specifičnog mjesta mekog tkiva u domeni liječenja neplodnosti, čak i kod žena s povijesti bolesti koje ukazuju na vjerojatno stvaranje trbušno-zdjeličnih priraslica, npr. prijašnja operacija, endometrioza, infekcije, upalni procesi, trauma  ili začepljenje jajovoda.

Pozitivni efekti aromaterapje

Nikako ne trebamo zaboraviti i efekte aromaterapije koja djeluje pozitivno kako na psihu, preko limbičkih emotivnih centara, tako i preko hormonske razine regulacijom hormona stresa koji povezanim mehanizmima reguliraju funkciju jajnika. Pridodana masaži i njenom blagotvornom općem efektu psihofizičke relaksacije potencira dodatno i svoj lokalni učinak relaksacijom površinskih i unutarnjih struktura zdjeličnih organa uz  poboljšanje prokrvljenosti.

Istraživanja su potvrdila da su depresija, anksioznost i stres povezani s negativnim ishodom medicinski potpomognute oplodnje. Iz tog razloga je u razvijenim državama u timu za potpomognutu oplodnju uključen i psihoterapeut kako bi timski radili na ovoj problematici i povećali uspješnost liječenja.

Upravo obujam tih reakcija vodi tome da je neplodnost stresan događaj, s učestalošću od 50% kod žena te 15% kod muškaraca. Istraživanja dalje navode da su depresija i anksioznost česte kod neplodnih parova i to s učestalošću od 18,5% kod žena i 7,4% kod muškaraca. No, vrlo često parovi ne znaju koji su utjecaji stresa na neplodnost.