PROBLEMI S TJELESNOM TEŽINOM, METABOLIČKI SINDROM I CRIJEVNA MIKROFLORA

Prekomjernu tjelesnu težinu ima polovica stanovnika srednje Europe, a nažalost, ovaj trend nije zaobišao niti Hrvatsku. Svi znamo da prekomjerna težina pogoduje razvoju mnogih bolesti te povećava rizik od dijabetesa, hipertenzije, srčanog i moždanog udara, artritisa, karcinoma itd. U mnogim slučajevima prethodi razvoju metaboličkog sindroma.

Simptomi metaboličkog sindroma su poremećeni metabolizam ugljikohidrata i masti, a dijagnosticira se pomoću sljedećih parametara:

  1. Povišeni krvni tlak – sistolički iznad 130 mmHg i/ili dijastolički iznad 85 mmHg
  2. Trigliceridi iznad 150 mg/dl
  3. Sniženi HDL-kolesterol – ispod 40 mg/dl (muškarci), ispod 50 mg/dl (žene)
  4. Glukoza natašte iznad 100 mg/dl

Prvi korak u borbi protiv metaboličkog sindroma je snižavanje tjelesne težine. Međutim, mnogi pacijenti navode kako ne mogu riješiti svoje probleme redukcijom unosa kalorija i povećanjem fizičke aktivnosti, iz razloga jer je vrlo često problem u crijevnoj mikroflori, odnosno njenom disbalansu, koji ne dozvoljava željene promjene.

Unošenjem dobrih bakterija (probiotika) omogućujemo sebi raznovrsnu i zdravu crijevnu floru. To su bakterijski sojevi koji trebaju kisik za svoj metabolizam – aerobni mikroorganizmi. Međutim, ne mogu svi bakterijski sojevi biti jednostavno probavljeni – velik dio naših crijevnih bakterija je anaeroban – kad dođu u doticaj s kisikom, umiru. Upravo zato ovi naši anaerobni prijatelji trebaju posebnu hranu (prebiotike). Ako hranimo ove dobre bakterije njihovom omiljenom hranom, poput određenog voća i povrća, stvaramo idealno stanište za njih u našim crijevima. Dobre crijevne bakterije zahvaljuju nam svojim multipliciranjem i optimalnim obavljanjem svoje zadaće.

Danas nam je zahvaljujući genetičkom sekvenciranju poznato da su dvije najveće skupine bakterija, firmikuti i bakteroidi, kod ljudi s normalnom tjelesnom težinom prisutni u omjeru 2:1. S druge strane, kod ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom firmikuti višestruko dominiraju crijevnom mikroflorom – čak do 2000:1.

Firmikuti su bakterije koje imaju sposobnost dobivanja energije iz vlakana za koja se vjerovalo da su neprobavljive za ljude. Zbog toga se u crijevima pojavljuje mnogo nefizioloških ugljikohidrata koji se  povrh drugih unesenih kalorija apsorbiraju i metabolizira. Stoga dolazimo do zaključka da ljudi koji u crijevnoj flori imaju višak firmikuta iz hrane dobivaju puno više energije, koja može biti odgovorna za do 15% dnevnog unosa kalorija, odnosno oko 200 kalorija dnevno. Osobe koje nemaju ovakav neadekvatan omjer bakterija u crijevnoj flori neće apsobirati te kalorije, a posljedično će lakše izgubiti željene kilograme ili održati normalnu tjelesnu težinu. Jednostavnije rečeno, firmikuti pohranjuju kalorije, a bakteroidi skupljaju neiskorištene ugljikohidrate kako bi se stolicom izlučili iz organizma. Dokaz tome je da ćemo u stolici osoba s normalnom tjelesnom težinom pronaći puno više energetske vrijednosti u odnosu na osobe s prekomjernom težinom.

Kako bi se točno analizirala crijevna flora te omjer firmikuta i bakteroida, može se učiniti genetska analiza stolice PCR metodom (eng. polimerase chain reaction).

Ostavite komentar