Zašto je dojenje neprocjenjivo – sastav majčinog mlijeka (1.dio)

Vrlo često se, od kada sam IBCLC savjetnica za dojenje, susrećem s upitima roditelja novorođenčadi i dojenčadi ima li u majčinom mlijeku dovoljno hranjivih tvari koje će zadovoljiti sve djetetove prehrambene potrebe. Zato sam odlučila bolje Vas upoznati sa sastavom i proizvodnjom majčinog mlijeka.

Sastav majčinog mlijeka

Majčino mlijeko sadrži sve hranjive tvari koje su novorođenčetu/dojenčetu potrebne u prvih 6 mjeseci života, uključujući masti, ugljikohidrate, bjelančevine, vitamine, minerale i vodu.

Lako se probavlja i dobro apsorbira.

Majčino mlijeko također sadrži bioaktivne čimbenike koji jačaju nezreli imunološki sustav dojenčeta, pružajući zaštitu od infekcija i druge čimbenike koji pomažu probavi i apsorpciji hranjivih tvari.

Masti u majčinom mlijeku

Majčino mlijeko sadrži oko 3,5 g masti na 100 ml mlijeka, što je oko polovice energetskog sadržaja mlijeka. Mast se luči u malim kapljicama, a količina se povećava u skladu s djetetovim potrebama. Masnoća majčinog mlijeka sadrži dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline (dokozaheksaenska kiselina ili DHA i arahidonska kiselina ili ARA) koje nisu dostupne u drugim vrstama mlijeka. Ove masne kiseline važne su za neurološki razvoj djeteta. DHA i ARA dodaju se nekim vrstama formula za dojenčad, ali to ne daje nikakvu prednost u odnosu na majčino mlijeko i možda neće biti tako učinkovite kao one u majčinom mlijeku.

Ugljikohidrati u majčinom mlijeku

Glavni ugljikohidrat je posebni mliječni šećer laktoza, disaharid. Majčino mlijeko sadrži oko 7 g laktoze na 100 ml, što je više nego u većini drugih mlijeka, te je još jedan važan izvor energije. Još jedna vrsta ugljikohidrata prisutnih u majčinom mlijeku su oligosaharidi, ili šećerni lanci, koji pružaju važnu zaštitu od infekcija dojenom djetetu.

Proteini u majčinom mlijeku

Bjelančevine majčinog mlijeka se količinski i kvalitetno razlikuju od životinjskog mlijeka, a sadrže uravnoteženu količinu aminokiselina što ih čini mnogo prikladnijima za bebu.

Koncentracija proteina u majčinom mlijeku (0,9 g na 100 ml) niža je nego u životinjskom mlijeku. Mnogo više proteina u životinjskom mlijeku može preopteretiti nezrele bubrege djeteta otpadnim produktima dušika. Majčino mlijeko sadrži manje proteina kazeina, a ovaj kazein u majčinom mlijeku ima drugačiju molekularnu strukturu. Među topivim proteinima, ljudsko mlijeko sadrži više alfa-laktalbumina; kravlje mlijeko sadrži beta-laktoglobulin kojeg nema u ljudskom mlijeku i na koji dojenčad može postati intolerantna.

Vitamini i minerali u majčinom mlijeku

Majčino mlijeko obično sadrži dovoljno vitamina za dojenče, osim ako sama majka nema nedostatak. Iznimka je vitamin D. Dojenče treba izlaganje sunčevoj svjetlosti kako bi stvorilo endogeni vitamin D – ili, ako to nije moguće, dodatak.

Minerali željezo i cink prisutni su u relativno niskoj koncentraciji, ali je njihova bioraspoloživost i apsorpcija visoka. Pod uvjetom da je majčin status željeza adekvatan, donošena djeca rađaju se sa zalihama željeza koja zadovoljavaju njihove potrebe; samo novorođenčad rođena s niskom porođajnom težinom može trebati dodatke prije 6 mjeseci. Pokazalo se da odgađanje podvezivanja pupčane vrpce do prestanka pulsiranja (otprilike 3 minute) poboljšava status željeza u dojenčadi tijekom prvih 6 mjeseci života.