Pojam metaboličkog sindroma odavno nam je jako dobro poznat, a nažalost i veoma raširen. Metabolički sindrom, također zvan i sindromom X je obilježen viškom masnog tkiva u području trbuha i uzrokovanjem barem jednog od sljedećeg: otpornosti na inzulin, dislipidemije i hipertenzije. Uzroci, komplikacije, dijagnoza i liječenje su slični onima kao kod pretilosti.
Razvoj metaboličkog sindroma
Veliki utjecaj na razvoj metaboličkog sindroma ili drugog stanja neželjenog zadržavanja štetnih tvari ima tzv. os crijeva – mozak.
Os crijeva – mozak (eng. gut-brain axis, GBA) sastoji se od dvosmjernog komuniciranja između središnjeg i perifernog živčanog sustava, povezujući emocionalne i kognitivne centre u mozgu s perifernom funkcijom crijeva. Mehanizmi komunikacije su brojni i uključuju neuralne, humoralne i upalne putove, ovisno o domaćinu i okolišnim čimbenicima. Na ovaj kompleksni simbiotski međuodnos između probavnog sustava, crijevne mikrobiote i mozga domaćina snažno utječe naša prehrana; optimalan odnos između prehrane i crijevnog mikrobioma može biti koristan za probavu hrane, unos hranjivih tvari, te zdravlje imunosnog i živčanog sustava.
Važnost osi crijeva i mozga u održavanju homeostaze dugo je cijenjena. Međutim, proteklih 15 godina vidjeli smo pojavu mikrobiote (trilijuna mikroorganizama unutar i na našim tijelima) kao jednog od ključnih regulatora rada crijeva i mozga, što je dovelo do uvida u važnost zasebne mikrobiota-mozak osi.
Ova os dobiva na sve većoj važnosti u područjima koja istražuju biološku i fiziološku osnovu psihijatrijskih, neurorazvojnih, starosnih i neurodegenerativnih poremećaja.
Mikrobiota i mozak međusobno komuniciraju na različite načine, uključujući imunološki sustav i mikrobne metabolite poput masnih kiselina kratkog lanca, aminokiselina razgranatog lanca i peptidoglikana.
Mnogi čimbenici mogu utjecati na sastav mikrobiote u ranom životu, uključujući infekciju, način porođaja kod žena, upotrebu antibiotskih lijekova, prirodu prehrambene sigurnosti, stres u okolišu i genetiku domaćina. Sa druge strane, mikrobna raznolikost opada sa starenjem.
Stres i mikrobiota
Stres, posebno, može značajno utjecati na os mikrobiota – mozak u svim fazama života. Dugoročno izlaganje negativnim vanjskim podražajima utječe na crijevnu mikrobiotu u većoj mjeri nego što bismo mogli zamisliti. Kad je pod stresom, naše tijelo se koncentrira na stresora kao primarni problem, a tako potiskuje svoje svakodnevne funkcije – dovodeći organizam u stanje hormonskog i emocionalnog disbalansa. Na taj način nehotično smanjujemo aktivno djelovanje mikrobiote na hormonsku ravnotežu, regulaciju cirkadijalnog ritma, sposobnost kognicije, učenja i pamćenja, apetit i mnošto drugih svakodnevnih radnji.
Nedavna istraživanja su pokazala kako se nedostatak homeostaze u crijevnoj mikrobioti povezuje s mnogim stanjima kao što su autizam, tjeskoba, pretilost, shizofrenija, Parkinsonova bolest i Alzheimerova bolest.
Kako se riješiti stresa?
Kako reducirati najvećeg agresora modernog doba i olakšati rad vlastitog organizma? Nađite vremena za sebe, odvojite vrijeme za dnevne ili tjedne aktivnosti koje vas opuštaju – boravak u prirodi i tjelovježba su dvije neizbježne preporuke.
Izbalansirajte prehranu planiranjem obroka – raznovrsnom prehranom održavate optimalno stanje unutar svih organskih sustava, a samo planiranje štedi vrijeme i daje vam priliku za opuštanje.
Odvažite se na akupunkturu, yogu ili jednostavne vježbe disanja – možda je upravo to ono što vam nedostaje, a na raspolaganju vam je i naš psihološki tim.
Kako ojačati crijevnu mikrobiotu?
Kažemo kako nam je zdravlje na prvom mjestu, a nerijetko ga shvaćamo olako. Što mi možemo učiniti kako bismo ojačali vlastitu crijevnu mikrobiotu i poboljšali kvalitetu života? Možemo poraditi na pravilnom unosu probiotika i prebiotika. Unošenjem dobrih bakterija (probiotika) omogućujemo sebi raznovrsnu i zdravu crijevnu floru. To su bakterijski sojevi koji trebaju kisik za svoj metabolizam – aerobni mikroorganizmi.
Međutim, ne mogu svi bakterijski sojevi biti jednostavno probavljeni – velik dio naših crijevnih bakterija je anaeroban – kad dođu u doticaj s kisikom, umiru. Upravo zato ovi naši anaerobni prijatelji trebaju posebnu hranu (prebiotike). Ako hranimo ove dobre bakterije njihovom omiljenom hranom, poput određenog voća i povrća, stvaramo idealno stanište za njih u našim crijevima te stvaramo pozitivan okoliš unutar našeg organizma.
Autor
Dr. med. Nataša Šemnički
spec. ginekologije i opstetricije, akupunkturolog
Dr. med. Nataša Šemnički bavi se ginekologijom 20 godina. Svoje znanje i radno iskustvo stekla je u vodećim hrvatskih klinikama i poliklinikama za ginekologiju i porodništvo.
Detaljnije
Kategorije: Blog - Integrativna medicina - Nutricionizam - Psihologija / Psihijatrija
Tagovi: dr. Nataša Šemnički - Mikrobiom
Povezano
Stres i crijevna mikrobiota – regulatori homeostaze organizma
Pojam metaboličkog sindroma odavno nam je jako dobro poznat, a nažalost i veoma raširen. Metabolički sindrom, također zvan i [...]
Imunološki sustav i prehrana
Imunološki sustav je kompleksni sustav našeg organizma koji je zadužen za njegovu obranu od napada raznih stranih mikroorganizama (bakterija, [...]
Detoksikacijski program u Poliklinici Artemeda
Ako se osjećate umorno ili čak iscrpljeno, slabije mentalne bistrine i koncentracije, razdražljivo, uvijek u osjećaju konstantnog pritiska te [...]