Pojava novog koronavirusa, nazvanog SARS-CoV-2 ili COVID-19, koji može uzrokovati potencijalno za život opasne respiratorne probleme, brzo se proširio diljem svijeta, čime je postao vodeći svjetski javnozdravstveni problem.
Trudnoća generalno povećava rizik od nepovoljnih porođajnih i neonatalnih ishoda kod mnogih respiratornih virusnih infekcija.
Fiziološke i imunološke promjene koje se javljaju kao normalna komponenta trudnoće mogu imati sistemske učinke koji povećavaju rizik od pojave komplikacija respiratornog sustava.
Promjene u kardiovaskularnom i respiratornom sustavu, uključujući povećan broj otkucaja srca, udarni volume srca, potrošnju kisika i smanjeni kapacitet pluća, kao i razvoj imunoloških prilagodbi, povećavaju rizik trudnica za razvoj respiratornih bolesti.
Trenutno se nije dokazalo da su trudnice u većem riziku za razvoj teške bolesti zbog koronavirusa, a nije dokazan ni mogući vertikalni prijenos virusa s majke na fetus, kao niti nepovoljni neonatalne ishodi.
Trenutno poznate kliničke značajke i ishodi trudnoća s potvrđenim COVID-19
Ovo izvješće temelji se na ukupno 38 trudnica s potvrđenim koronavirusom, koje su podrijetlom potakle iz epicentre epidemije u Kini. Sve žene bile su u 3. tromjesečju trudnoće, od kojih je kod 37 žena potvrđena pozitivnost na SARS-CoV-2 rt-PCR metodom. Ove trudnoće rezultirale su s 39 novorođenčadi (u jednom slučaju bilo je riječ o blizanačkoj trudnoći). Detaljne kliničke informacije, ishodi i SARS-CoV-2 status bili su dostupni za 30 novorođenčadi.
U jednoj od bolnica (Renmin Hospital of Wuhan University, Wuhan and the Central Hospital of Qianjiang City, Qianjiang, China) koja je zaprimila 16 trudnica s potvrđenom zarazom koronavirusom učinjena je usporedba ishoda sa 45 trudnica koje su bile negativne na koronavirus – to je ujedno bila i prva komparacija te usporedna studija u trudnoći.
Skupina žena s potvrđenim virusom bila je starosti od 24 do 34 godine, prethodno trudna 1-4 puta, a paritet je varirao od 0 do 1. Gestacijska dob u vrijeme poroda varirala je između 35+5 41 tjedna, u prosjeku 38,7 tjedana.
U skupini žena koja nije bila zaražena koronavirusom dob majke bila je između 24 i 40 godina, imale su 1 do 5 prethodnih trudnoća, pariteta 0 ili 1, i rodile su svoju djecu između 35+2 i 41 tjedna, s prosjekom od 37,9 tjedana.
Žene s potvrđenim koronavirusom rodile su novorođečad težine između 2300 i 3750 grama (prosječno 3139 grama), a žene bez prisutne infekcije između 2180 i 4100 grama (prosječno 3260 grama). Nije bilo značajnih razlika između dvije skupine po pitanju gravidnosti, pariteta, gestacijske dobi pri porodu, porođajne težine ili intraoperativnog gubitka krvi. Značajno različite bile su majčinske dobi – majke s potvrđenom infekcijom bile su mlađe.
Korona virus i rezultati poroda
Nije bilo značajnih razlika kada govorimo o pojavi teške preeklampsije, gestacijskog dijabetesa, prijevremenog pucanja membrana, fetalnog distresa , mekonijske plodne vode, prijevremenog poroda, novorođenačke asfiksije.
Korona virus i novorođenčad
Među skupinom od 16 majki s potvrđenom infekcijom bilo je 10 novorođenčadi za koje je poznato da su bila negativna na COVID-19 PCR analizom brisa grla. 1 od 10 bilo je prijevremeno rođeno (s 36+2 tjedna). Troje novorođenčadi imalo je bakterijsku upalu pluća ustanovljenu na njihovim simptomima, laboratorijskim ispitivanjima, kulturi sputuma i rezultatima snimaka pluća – sva novorođenčad su se oporavila nakon liječenja. Nakon otpusta novorođenčadi iz bolnice, kontrolni pregledi nisu pokazali prisutnost nijedne neonatalne bolesti niti je zabilježen smrtni slučaj.
Izvješće o vertikalnom prenosu korona virusa s majke na fetus
Dodatno, zajednička misija Svjetske zdravstvene organizacije koja se sastojala od 25 nacionalnih i međunarodnih organizacija stručnjaka putovala je u pogođena područja Kine između 16. i 24. veljače 2020. Istražili su 147 trudnica (64 potvrđene, 82 sumnjive i 1 asimptomatska sa COVID-19). Između ovih žena 8% imalo je tešku bolest, a 1% bilo je kritično. Zaključili su da trudnice nisu bile u većem riziku za razvoj teške bolesti zbog COVID-19. Njihovo izvješće nije ispitalo mogući vertikalni prijenos s majke na fetus niti neonatalne ishode.
Zaključak
Intrauterini prijenos virusa je jedna od najozbiljnijih komplikacija virusnih bolesti koje se javljaju tijekom trudnoće. Može se javiti kod majčinske infekcije prirođenim prijenosnicima TORCH-a (akronim za “Toxoplasma, Other, Rubella, Cytomegalovirus, Herpes”), koji uključuju Zika virus i virus ebole. Prijenos virusnih bolesti s majke na fetus (sa izuzetkom herpes virusa) obično se događa kroz hematogeni put kojim virus koji cirkulira u majčinom krvotoku prelazi barijeru placente, doseže krvne žile fetusa i prenosi se na fetus.
U promatranoj skupini od 38 žena s potvrđenom infekcijom koronavirusom nije bilo slučajeva teške upale pluća ili majčinske smrti. Iako su postojala komorbitetna stanja kod nekih žena, očito nisu rezultirali po život opasnom majčinom COVID-19 bolešću. Značajno je reći da stanja majke, koja su uključivala preeklampsiju, hipertenziju uzrokovanu trudnoćom, ožiljke u maternici, gestacijski dijabetes i atoniju maternice, čini se nisu faktori rizika za intrauterini prijenos koronavirusa na fetus. Gestacijska dob (3. tromjesečje) čini se da također nije bilo povezano s povećanim rizikom za virusni prijenos s majke na fetus.
Kako se ova globalna epidemija bude nastavila širiti, bit će dostupne dodatne informacije o učincima COVID-19 na trudnice i njihovu novorođenčad. Uz to, treba imati na umu da je s razvoj cjepiva za COVID-19 u tijeku te da trudnice treba uzeti u obzir za uključivanje u klinička ispitivanja, kao i moguću raspodjelu cjepiva, osim ako rizici ne budu veći od potencijalnih koristi.
Izvor
https://www.archivesofpathology.org/doi/pdf/10.5858/arpa.2020-0901-SA, An Analysis of 38 Pregnant Women with COVID-19, Their Newborn Infants, and Maternal Fetal Transmission of SARS-CoV-2: Maternal Coronavirus Infections and Pregnancy Outcomes, Corresponding author: David A. Schwartz, MD, MS Hyg, Department of Pathology, Medical College of Georgia, Augusta University, 1950 Grace Arbor Court, Atlanta
Autor
Dr. med. Nataša Šemnički
spec. ginekologije i opstetricije, akupunkturolog
Dr. med. Nataša Šemnički bavi se ginekologijom 20 godina. Svoje znanje i radno iskustvo stekla je u vodećim hrvatskih klinikama i poliklinikama za ginekologiju i porodništvo.
Detaljnije
Tagovi: dr. Nataša Šemnički
Povezano
Štitnjača – zašto je toliko važna?
Štitnjača ili štitna žlijezda je organ u obliku leptira koji se nalazi u donjem dijelu vrata, ispod grkljana, a [...]
Koju ulogu igra naš imunitet u trudnoći i kako mu u tome možemo pomoći?
Cijeli niz promjena kroz koje ženino tijelo prolazi u trudnoći doveo je do popularnog naziva za trudnoću – „drugo stanje“. [...]
Kako stres utječe na spolne hormone i hormone štitnjače?
Ljudi različito reagiraju na stres i anksioznost zbog načina na koji funkcioniraju njihov živčani sustav i tjelesni hormoni. Zahvaljujući [...]