Kako stres utječe na spolne hormone i hormone štitnjače?

Ljudi različito reagiraju na stres i anksioznost zbog načina na koji funkcioniraju njihov živčani sustav i tjelesni hormoni. Zahvaljujući radu živčanog sustava, reakcije na stres kod svake osobe su individualne, zbog čega će jedni u stresnim situacijama biti negativni, otresiti, nezadovoljni, dok će drugi šutjeti do granica pucanja.

Iza psihičkih i fizičkih reakcija na stres stoji niz tjelesnih hormona. Lučenje hormona stoji pod kontrolom osovine hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrežne žlijezde.

Izloženost stresu i hormoni kortizol, progesteron, testosteron, estrogen

Dugotrajna izloženost stresu utječe i na metabolizam spolnih hormona. U stalnom stresu tijelo proizvodi višak kortizola i ne ostaje dovoljno za proizvodnju progesterona. Bez progesterona, pod utjecajem visokog kortizola i DHEA, kod žena jajnici će proizvoditi više testosterona nego što je ženskom tijelu potrebno te dolazi do pojave akni, dlakavosti i cista u jajnicima. Nedostatak progesterona rezultirati će i porastom razine estrogena.

Progesteron – hormon trudnoće i relaksacije

Kada nemamo dovoljno progesterona, tijelo ga želi dodatno stvoriti iz kolesterola pa povećava kolesterol u krvi. Progesteron je hormon trudnoće, hormon relaksacije, a dokazano je i da štiti od novotvorina u dojkama. U stanju kroničnog stresa sav stvoreni progesteron pretvara se u kortizol. Bez progesterona, pod utjecajem visokog kortizola i DHEA, jajnici će proizvoditi više testosterona nego što je ženskom tijelu potrebno što će izazvati pojačanu pojavu akni i dlakavost, jajnici su pri tome puni nezrelih cista, što se naziva sindromom policističnih jajnika.

Razdražljivost, bolne i osjetljive dojke, napet i bolan trbuh, jako izražen predmenstrualni sindrom, noćno znojenje, nesanica, glavobolja, natečenost ruku i nogu simptomi su nedostatka progesterona.

Progesteron se može nadoknađivati vaginalno, kroz usta i putem kože. Zajedno s dodacima prehrani i prehrani baziranoj na puno povrća žene u razdoblju perimenopauze mogu vratiti željenu energiju.

Testosteron

Testosterona žene imaju više od estradiola, no u usporedbi s muškarcima žene ga imaju dvadeset do trideset puta manje. No, taj muški hormon ženama je potreban prije svega za raspoloženje – testosteron poboljšava samopouzdanje, optimizam, vjeru u vlastite snage, ali i održava gustoću kostiju, jakost mišića i rad lojnih žlijezda, štiti od mnogih degenerativnih bolesti kao što su artroza i ateroskleroza. S četrdeset godina imamo upola manje testosterona nego s dvadeset.

Niske razine testosterona očituju se kao atrofija muskulature, bolovi u zglobovima, slaba pokretljivost, neotpornost na stres, umor, slab libido te manjak unutarnjeg mira. Testosteron i dehidroepiandrosteron mogu se regenerirati zdravim stilom života i prehranom.

Hrana koja povećava testosteron uglavnom se sastoji od životinjskih proteina i zasićenih masti. Slatkiši i integralne žitarice smanjuju razinu testosterona u krvi.

Estradiol

Estradiol je takozvani hormon ženstvenosti, najzastupljeniji je od tri estrogena koji cirkuliraju ženskim tijelom. Ovaj bi se hormon trebao stvarati u ženskom tijelu cijeli život: u jajnicima tijekom reproduktivne dobi, a u nadbubrežnim žlijezdama i masnom tkivu nakon menopauze kada se stvara estron, puno slabiji estrogen od estradiola.

Odgovor štitnjače na stresne situacije – promjene hormona štitnjače

Kao odgovor na stresne situacije i štitnjača mijenja svoju aktivnost i dolazi do poremećaja razine hormona štitnjače.

Promjena razine TSH očituju se i promjenom količine tiroidnih hormona (T3,T4). U podlozi ovog poremećaja ponovo se nalazi utjecaj kortizola koji povećava osjetljivost receptora štitnjače.

Kortizol podiže stanični nivo glukoze koja skupa sa receptorima prima T3 iz krvi u stanice. U situacijama poremećene razine kortizola T3 ne ulazi u stanice. Niska razina kortizola dovodi do smanjene aktivnosti štitnjače, dok visoka razina blokira normalnu pretvorbu neaktivnih u aktivne forme hormona.

Najčešći simptomi nakon menopauze ili u perimenopauzi su dobivanje na težini bez promjene prehrambenih navika, napuhivanje u trbušnom dijelu, svrbež kože, znojenje, depresivno raspoloženje, razdražljivost, teškoće sa spavanjem, učestale infekcije mokraćnog mjehura, a potom i suhe oči, alergije, oslabljen libido, suha koža, bolovi u zglobovima, bore na licu, umor, tjeskoba. Derivati brokule (indol-3karbinol i diindolilmetan), sojini izoflavoni, lignani iz lana, omega-3 masne kiseline i kurkuma mogu pomoći, kao i magnezij te vitamini B skupine.

Neravnoteža hormona štitnjače i simptomi

Rezultati hormonske analize krvi sami po sebi neće biti dovoljni, provjeriti samo vrijednosti TSH nije dovoljno jer ne pokazuje količinu hormona štitnjače u tijelu.

Hormoni štitnjače nisu u ravnoteži iako TSH može biti u redu, a vi osjećate simptome: otečenost lica, prekomjerna težina, suha i lomljiva kosa, difuzno ispadanje kose, povećana štitnjača vidljiva na vratu, suha koža koja svrbi, ljuštenje kože na laktovima, hladne i natečene šake, žućkasti dlanovi, lomljivi nokti, nadutost, otečene potkoljenice, hladna i natečena stopala, sklonost infekcijama u području uha, grla i nosa, jutarnji umor, glavobolje, bolovi u mišićima, nepodnošenje hladnoće ni topline, grčevi u nogama noću. Također i mentalna usporenost, apatija, jutarnja depresija, slabo pamćenje i koncentracija.

Uravnotežena prehrana usklađuje hormone štitnjače.

Tijelo treba vitamine – prvenstveno one topive u ulju A, D, E i K, a za optimalan rad štitnjače potrebni su i vitamini B kompleksa te vitamin C i minerali željezo, jod, magnezij, selen i cink.

Metode rješavanja stresa i reguliranja hormona

Obzirom da ljudi različito reagiraju na stres i anksioznost, oni koji su skloniji stresno ili anksiozno reagirati na životne situacije trebaju podršku psihologa, oni koji se bore sa “kompulzivnim” hranjenjem nezdravim slanim ili slatkim namirnicama trebaju savjet nutricioniste o zamjenskim namirnicama koje mogu potaknuti osjećaj sreće ili zadovoljstva, odnosno pomoći u stvaranju potrebnih hormona.

Također, iz jednadžbe uspjeha ne smijemo izostaviti potrebu redovne tjelovježbe, a mnogima se i akupunktura pokazala kao odlična metoda smanjivanja stresa, ali i regulacije hormona, što su i mnoge studije potvrdile.