Endometrioza je kompleksna kronična bolest s kojom se bori oko 10% ženske populacije. S nedovoljno egzaktne etiopatogeneze smatra se hormonskom, autoimunom i genetski uvjetovanom bolešću. Sve je dominantnija epigenetska podloga, jer pod utjecajem različitih faktora iz okoliša dolazi do poremećene genske ekspresije, hormonskih promjena i autoimune agresije.
Povećana koncentracija estrogena uzrokuje pojačano lučenje prostaglandina koji su medijatori upale i kao takvi uzrokuju grčenje mišića maternice. Dominacija estrogena može uzrokovati karcinom dojke, jajnika i kolona, srčane bolesti, neurodegenerativne bolesti, Alzheimera i Parkinsonovu bolest, osteoporozu i sistemski eritematoidni lupus.
U nastanku ove bolesti genetika igra važnu ulogu, ali i današnji način života značajno pridonosi razvoju endometrioze. Unošenjem raznih toksina, ksenoestrogena i fitoestrogena dovodimo organizam u opasnost od razvoja mutiranih stanica. Dioxini koji su nusprodukti izgaranja plastike uzrokuju promjene u stanicama.
Što utječe ne promjene u stanicama?
Ksenoestrogeni su kemijski estrogeni iz okoliša koji se ponašaju kao naši estrogeni iz organizma. Nalaze se u plastici, kemikalijama iz kozmetike, pesticidima, prašku za rublje, kemikalijama za suho pranje, raznim prehrambenim proizvodima kao što su mliječni proizvodi. Nalaze se u mesu koje je tretirano antibioticima i hormonima rasta, mogu biti prisutni i u oralnim kontraceptivima. Kada se razgrade, nakupljaju se u masnom tkivu.
Sve veća uporaba plastičnih i jednokratnih ambalaža dovela nas je u neizbježan dodir sa dioksinima. Dioksini koji su nusprodukti izgaranja plastike koji, dospijevši u organizam, uzrokuju promjene u stanicama.
Tegobe koje dovode i do emocionalne nestabilnosti
Žene koje boluju od ove bolesti često su i emocionalno nestabilne jer mnogi doktori nisu svjesni razine boli koju one trpe. Ona ih ometa u svakodnevnim situacijama i obavezama, nemogu biti u potpunosti posvećene obitelji, prijateljima, poslu. Posjećuju više različitih liječnika u nadi kako će im oni pronaći optimalno rješenje za njihove tegobe.
Pomoć prirode u liječenju endometrioze
Potrebno je promijeniti način života i dovesti hormone u balans te će nam i organizam odgovoriti osjećajem sreće i zadovoljstva. Liječenje endometrioze može biti dugotrajan i mukotrpan proces, no, na svu sreću, priroda nam je omogućila svoje metode liječenja koje će nam taj proces olakšati.
1. Analiza hormona
Za početak je potrebno učiniti analizu hormona kako bi se spoznao hormonalni status organizma. Osim estrogena i progesterona, za hormonalni balans bitan je i kortizol. Kortizol je hormon nadbubrežne žlijezde koji se luči u stresnim situacijama. Utječe na rast koncentracije estrogena, stoga bi bilo dobro kontrolirati njegove koncentracije.
2. Izbjegavanje proizvoda od pšenice
Pšenica sadrži proteine koji uzrokuju iritaciju i upalu u probavnom sustavu. Najzastupljeniji je gluten (oko 80%) koji uzrokuje povećanu propusnost crijeva. Glavni protein glutena je gliadin koji je sličan drugim proteinima u našem organizmu. Protutijela gliadin prepoznaju kao stranog i napadaju, a uz njega nerijetko napadaju i naše proteine i tkiva te na taj način u konačnici uzrokuju bolest (dijabetes, hipotireoza).
3. Konzumiranje organske hrane
Potrebno je jesti zdravu organsku hranu, meso junetine i teletine te piletine sa slobodnog uzgoja na zelenim pašnjacima. Izbjegavati procesuiranu hranu te hranu u kojoj se nalaze ksenoestrogeni i fitoestrogeni. Unos fitoestrogena, koji se nalaze u različitim namirnicama u različitim količinama, može utjecati na endometriozu. Iako su provedene studije o tome, nisu svi rezultati konzistentni.
Postojeći podaci upućuju na to da fitoestrogeni imaju sličnu strukturu kao estrogeni te se mogu vezati za estrogenske receptore, ali s manjim afinitetom od estrogena. Međutim, još uvijek treba obaviti daljnja istraživanja kako bi se razumio potencijalni učinak fitoestrogena na endometriozu. Ova bolest je kompleksna, a uzroci su različiti za svakog pojedinca, stoga je individualizirani pristup stručnjaka neophodan za ciljanu terapiju.
4. Kontrola hipoklorhidrije
Hipoklorhidrija je smanjena koncentracija klorovodične kiseline u želucu. Klinički se očituje težinom u želucu i pečenjem nakon svakog obroka. Klorovodična kiselina je potrebna kako bi stvorila kiseli medij u želucu. Kada pH želuca bude od 2 do 4, otvara se pilorus te se hrana dalje pomiče iz želuca u crijeva. Ako nema HCl, hrana se ne može dovoljno probaviti i stvara daljnje probleme u crijevima.
5. Povećanje unosa proteina
Prehrana za endometriozu se više oslanja na unos proteina i složenih ugljikohidrata. Potrebno je povećati unos proteina, posebno za večernji obrok.
Odličan izvor proteina su orašasti plodovi i sjemenke, te grahorice i mahunarke.
6. Ispravljanje nutritivnih nedostataka
Potrebno je učiniti analizu vitamina i minerala, te nadomještati kod nedostatka. Žene koje boluju od endometrioze imaju obilne menstruacije te se tako gubi i velika količina željeza, te ga je često potrebno nadomještati.
7. Smanjenje izlaganju i unosu toksina
Potrebno je izbjegavati zagrijavanje hrane u mikrovalnoj te korištenje plastičnih posuda, jer se prilikom grijanja plastike oslobađaju ksenoestrogeni. Također je preporučljivo koristiti prirodnu kozmetiku bez ksenoestrogena, parabena i sulfata. Zamjena mogu biti organsko kokosovo ulje, sirovi shea maslac, rižino ulje.
8. Povećan unos inhibitora aromataze
Aromataza je enzim koji sudjeluje u proizvodnji estrogena. Inhibitori aromataze blokiraju proizvodnju estrogena kod njegovog suviška. Najviše ih sadrži povrće kao što su kelj, cvjetača, brokula, kupus, šparoge. Još jedan inhibitor aromataze je kurkuma koja osim svog antioksidansnog djelovanja ima i antivirusno i protuupalno djelovanje – na taj način stimulira imunološki sustav.
9. Sistemska enzinska terapija
Zbog raznih utjecaja izvana i loše prehrane, poremećen je rad enzima, te ih je ponekad potrebno unositi da bi se naš probavni sustav oporavio (serrapeptaze, probavni enzimi).
10. Slušajte svoje tijelo
Potrebno je slušati svoje tijelo i ponašati se kako se ono osjeća. Izbaciti ono što mu smeta i na što reagira, a svakako usvojiti navike koje mu odgovaraju. Dobro bi bilo pisati dnevnik i bilježiti osjećaj boli tijekom ciklusa, što se unosi od hrane, te se po njemu dalje ravnati i ponašati.
Za detaljnije prehrambene smjernice savjetujemo vam da se savjetujete s nutricionistom. Kod našeg nutricioniste možete zakazati termin savjetovanja ovdje.
Autor
Dr. med. Nataša Šemnički
spec. ginekologije i opstetricije, akupunkturolog
Dr. med. Nataša Šemnički bavi se ginekologijom 20 godina. Svoje znanje i radno iskustvo stekla je u vodećim hrvatskih klinikama i poliklinikama za ginekologiju i porodništvo.
Detaljnije
Kategorije: Blog - Endometrioza - Ginekologija
Tagovi: dr. Nataša Šemnički
Povezano
Stres i crijevna mikrobiota – regulatori homeostaze organizma
Pojam metaboličkog sindroma odavno nam je jako dobro poznat, a nažalost i veoma raširen. Metabolički sindrom, također zvan i [...]
Imunološki sustav i prehrana
Imunološki sustav je kompleksni sustav našeg organizma koji je zadužen za njegovu obranu od napada raznih stranih mikroorganizama (bakterija, [...]
Detoksikacijski program u Poliklinici Artemeda
Ako se osjećate umorno ili čak iscrpljeno, slabije mentalne bistrine i koncentracije, razdražljivo, uvijek u osjećaju konstantnog pritiska te [...]