Gotovo sve vaginalne tegobe nastaju zbog poremećaja vaginalne flore. Što je to zapravo vaginalna flora i zašto je tako važna u obrani vaginalne sluznice?
Normalna ili fiziološka flora žena u reproduktivnoj dobi sastoji se od cijelog niza takozvanih dobrih bakterija od kojih su najzastupljenije Doderlein bakterije iz soja laktobacila te aerobne i anareobne bakterije prisutne u kožnoj i crijevnoj flori. Dobre bakterije su poželjan stanovnik svake sluznice jer imaju baktericidno i virucidno djelovanje. U pločastom epitelu stanica vaginalne sluznice pod utjecajem estrogena nastaje glikogen koji laktobacili metaboliziraju u mliječnu kiselinu i tako u sluznici stvaraju kiselu pH vrijednost (3,8 – 4,4). U takvoj kiseloj sredini nastaje i dušikov monoksid koji uništava stanične membrane štetnih bakterija, odnosno proteinske ovojnice virusa. Kisela sredina pogodna je i za nastanak vodikovog peroksida koji spriječava daljnje razmnožavanje patogenih organizama.
Možemo reći kako je simbioza bakterija iz soja laktobacila štit intimnog područja, a disbioza plodno tlo za brojne infekcije s kojima se žene reproduktivne dobi svakodnevno susreću. Neugodan osjećaj, svrbež, iscjedak karakterističnog mirisa, peckanje i probadajuća bol samo su neki od simptoma vaginalne infekcije.
S pojavom vaginalne disbioze, odnosno s pojavom mikrobiološkog poremećaja stvara se okruženje pogodno za nastanak infekcija abdomena, zdjelične upalne bolesti i niza upala poput endometritisa, cervicitisa i drugih. Tako dolazi do nastanka primarne infekcije, a komplikacije se javljaju s pojavom sekundarnih infekcija, kao što su HPV ( Humani papilomavirus), HSV ( Herpes simplex virus) ili infekcija gljivicama iz roda Candide.
Zbog ascendirajuće prirode infekcije, posebnu pažnju i redovitu kontrolu zahtijevaju trudnice. Bakterijska vaginoza u trudnoći povećava rizik od prijevremenog pucanja vodenjaka i rane pojave trudova, a nakon porođaja javlja se i opasnost od endometritisa i infekcije rane, naročito nakon carskog reza.
Bakterijska vaginoza nastaje zbog propadanja sojeva laktobacila u vagini uzrokovanih pretjeranim rastom Gardnerelle vaginalis, Bacteroidesa spp. I drugih anaerobnih bakterija. Javlja se u 5% žena koje obavljaju preventivne preglede na godišnjoj razini i u 7 – 22% trudnica.
U simptome se ubraja pojačan homogeni vaginalni iscjedak kod kojeg se uočava neugodan, oštar miris. Osim toga, ispoljavaju se simptomi kao što su svrbež, bolovi u vaginalnom području i donjem dijelu abdomena i bolovi kod seksualnog odnosa.
Liječenje se prvenstveno provodi antibiotskom terapijom, osim u prvom tromjesečju trudnoće kad se javlja potreba za zamjenskom terapijom.
Vulvovaginalna kandidoza tijekom života pogodi 70 – 75% žena, od kojih 50% pati od recidivirajućih infekcija. Najčešći uzročnik kandidoze je Candida albicans, no poteškoće mogu izazvati i C. glabrata i mnoge druge. Simptomi kandidoze su svrbež redovito popraćen isjetkom rijetke do pahuljaste konzistencije, crvenilo, otečenost, osjetljivost i bolovi prilikom mokrenja i seksualnog odnosa.
Liječenje se provodi lokalnom ili oralnom primjenom antimikotika uz ograničenja primjene tijekom trudnoće.
Kako bismo smanjili mogućnost bakterijskih i gljivičnih recidiva nakon infekcije, moramo pH vrijednost održavati kiselom. Studije pokazuju da rektum, odnosno debelo crijevo, igra važnu ulogu rezervoara za laktobacile koji koloniziraju i vaginalni trakt. Oralnom primjenom probiotika može se izbjeći dodatna iritacija već iziritirane sluznice kemijskim dodatcima prisutnim u kapsulama i vaginaletama. Preporuka uz svaku antibiotsku terapiju je korištenje probiotika, upravo zbog održavanja dobre mikrobiološke flore. Zahvaljujući crijevnoj mikrobioti koja kontrolira cijeli organizam, probiotici uneseni oralnim putem uspješno se apsorbiraju i imaju maksimalan učinak u smanjenju broja povratnih vaginalnih infekcija.