Nekoliko vodećih stručnih organizacija kao što su Američko udruženje za srce i Američko društvo za borbu protiv raka te Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi SAD-objavilo je preporuke za medicinu načina života – lifestyle medicine koje se prvenstveno sastoje od mjerila prehrane i tjelesne aktivnosti za širu javnost u svrhu prevencije ili kao dio liječenja bolesti.

Preporuke za lifestyle medicinu o prehrani i tjelesnoj aktivnosti za prevenciju kroničnih bolesti i raka za opću populaciju su sljedeće:

• Spriječiti i/ili smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost kroz bolju svjesnost te odlučivanje o prehrani i tjelesnoj aktivnosti
• Kontrolirati ukupni unos kalorija kako bi se upravljalo tjelesnom težinom. Za osobe koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretile, to će značiti da unose manje kalorija iz hrane i pića.
• Povećati tjelesnu aktivnost i smanjiti vrijeme provedeno u sjedilačkom ponašanju.
• Održavati odgovarajuću ravnotežu kalorija tijekom svake faze života – djetinjstva, adolescencije, odrasle dobi, trudnoće i dojenja te starije dobi.

• Smanjiti dnevni unos natrija na manje od 2300 miligrama (mg) i dodatno smanjiti unos na 1500 mg među osobama starijim od 51 godine i osobama bilo koje dobi koje su Afroamerikanci ili imaju hipertenziju, dijabetes ili kroničnu bolest bubrega. Preporuka od 1500 mg odnosi se na otprilike polovicu populacije SAD-a, uključujući djecu, i većinu odraslih.
• Konzumirati manje od 10 posto kalorija iz zasićenih masnih kiselina zamjenjujući ih mononezasićenim i polinezasićenim masnim kiselinama.
• Konzumirati manje od 300 mg kolesterola dnevno iz prehrane.
• Održavati potrošnju transmasnih kiselina što je moguće nižom ograničavanjem hrane koja sadrži sintetičke izvore transmasti, kao što su djelomično hidrogenirana ulja, i ograničavanjem ostalih čvrstih masti.
• Smanjiti unos kalorija iz čvrstih masti i dodanih šećera.
• Ograničiti konzumaciju hrane koja sadrži rafinirane žitarice, posebno rafinirane žitarice koje sadrže čvrste masti, dodane šećere i natrij.
• Ako se konzumira alkohol, treba ga konzumirati u umjerenim količinama – do jednog pića dnevno za žene i dva pića dnevno za muškarce – i to samo od strane odraslih punoljetnih osoba.

• Povećati unos povrća i voća.
• Jesti raznovrsno povrće, posebno tamnozeleno, crveno i narančasto povrće te grah i grašak.
• Konzumirati najmanje polovicu svih žitarica kao cjelovite žitarice. Povećati unos cjelovitih žitarica zamjenom rafiniranih žitarica cjelovitim žitaricama.
• Povećati unos bezmasnog ili nemasnog mlijeka i mliječnih proizvoda, kao što su mlijeko, jogurt, sir ili obogaćeni napitci od soje.
• Birati raznovrsnu proteinsku hranu, koja uključuje plodove mora, nemasno meso i perad, jaja, grah i grašak, proizvode od soje i neslane orašaste plodove i sjemenke.
• Povećati količinu i raznolikost morskih plodova koji se konzumiraju odabirom morskih plodova umjesto mesa i peradi.
• Zamijeniti proteinsku hranu koja ima više čvrstih masti izborom s nižim sadržajem čvrstih masti i kalorija i/ili su izvori ulja.
• Koristiti ulja za zamjenu čvrstih masti gdje je to moguće.
• Birati hranu koja sadrži više kalija, dijetalnih vlakana, kalcija i vitamina D, koji su nutrijenti od velike važnosti. Ove namirnice uključuju povrće, voće, cjelovite žitarice te mlijeko i mliječne proizvode.
• U pretilih i pretilih osoba otpornih na inzulin, pokazalo se da skroman gubitak težine poboljšava inzulinsku rezistenciju. Stoga se mršavljenje preporučuje svim pojedincima koje imaju ili su u opasnosti od dijabetesa.
• Za mršavljenje, kratkoročno (do 1 godine) mogu biti učinkovite dijete s niskim udjelom ugljikohidrata ili s niskim udjelom masti i kalorija.
• Za pojedince na dijetama s niskim udjelom ugljikohidrata, pratiti lipidne profile, funkciju bubrega i unos proteina (kod onih s nefropatijom) i prema potrebi prilagoditi hipoglikemijsku terapiju.
• Barijatrijska kirurgija (grana kirurgije koja se bavi kirurškim liječenjem debljine) može se razmotriti za neke osobe s dijabetesom tipa 2 i BMI 35  te može rezultirati značajnim poboljšanjem glikemije. Dugoročne koristi i rizici barijatrijske kirurgije u osoba s predijabetesom ili dijabetesom nastavljaju se proučavati.

Uz ove opće smjernice moramo biti svjesni da postoji i potreba znanosti za podršku personaliziranim intervencijama, jer se moramo zapitati mogu li ove standardizirane preporuke biti dovoljne da zadovolje raznolikost prosječne osobe, uključujući rješavanje mnoštva varijabli kao što su dob, životni ciklus, spol, medicinska povijest, obiteljska povijest, status vitamina i minerala, etnička podrijetla, životne navike, genetika, polimorfizmi pojedinačnih nukleotida (SNP), mutacije i epigenetika. Više o tome pročitajte u nastavku.

Za detaljnije prehrambene smjernice savjetujemo vam da se savjetujete s našim nutricionistom.

Povezano