Blagdani su iza nas i svi se pomalo osjećamo umornima i iscrpljenima. Krivca za to pronalazimo u raznim zabavama koje smo pohađali, manjku sna ili obilasku rodbine. Nitko ne smatra da bi povećani unos hrane i alkohola zapravo bio krivac za takvo stanje. Na blagdane rijetko tko pazi na prehranu i pomno izabire namirnice koje će jesti. Dapače, svi jedemo sve što nam se posluži na stolu, ne razmišljajući kakve će to posljedice kasnije imati za nas.
Povećan unos hrane i metabolizam
Povećani unos hrane, usporava naš metabolizam. Počinjemo nagomilavati masne naslage, osjećamo se tromima i usporenima. Također je povećani unos nezdravih ugljikohidrata i masti, najčešće putem kolača. Oni su krivac zašto se osjećamo umornima. Naime, bijeli šećeri i brašno su prazne kalorije koje nemaju hranjivu vrijednost. Njihovim unosom opterećujemo naš organizam i trošimo energiju na njihovu razgradnju, a oni zapravo ne hrane naše stanice. Zbog toga se javlja osjećaj umora i iscrpljenosti, najčešće nakon velikog obroka i, naravno, obaveznog deserta koji slijedi nakon njega.
Također tijelo iscrpljujemo nakupljenim pesticidima i teškim metalima kojih ima u raznim prerađenim namirnicama.
Detoksiokacija organizma
Početak ponovnih radnih obaveza možemo sebi olakšati detoksikacijom organizma kojom ćemo se očistiti od svih toksina i pesticida, te odteretiti stanice od nezdravih šećera brašna. One će tada puno lakše razgrađivati hranjive sastojke bitne za naš organizam. Na tržištu postoje razni napitci i pripravci koji osiguravaju detoksikaciju organizma, ali bez jasne znanstvene potvrde u njihovu učinkovitost. Osobno smatram da je najbolji način čišćenja organizma uz pomoć prirode i njezinih pripravaka.
U tu svrhu postoji odlična zelena juha prepuna povrća čiji vitamini i minerali pomažu čišćenju organizma. Recept za nju slijedi:
Bazična juha od povrća
2 litre vode
2 krumpira srednje veličine, isječena na manje komade
5 većih mrkvi, isjeckanih na komade
1 luk
1 češanj češnjaka
1 glavica kelja
10 komada prokulica ili 5-6 stručaka brokule
1 poriluk, nasjeckati
1-2 rajčice
1 grančica peršina i celera, isjeckano na komadiće
1 paprika (zelena, crvena ili žuta), isjeckati
Po želji se može dodati manje količine drugog zelenog povrća. Ako želite da vam juha bude gušća i krepkija, u vodu staviti više zelenog povrća i mrkve. Juhu kuhati na laganoj vatri oko 30 minuta, dok povrće ne omekša. Može se jesti tako sa krupnim povrćem ili izmiksati. Na kraju dodati 2 jušne žlice maslinova ulja i lagano posoliti sa pola čajne žličice soli. Kod hipertenzije ne soliti uopće. Juha se može držati u hladnjaku do dva dana.
Trajanje detoksikacije
Detoksikacija bazičnom juhom traje dva tjedna.
- Ujutro se jede samo voće. Može se pojesti bilo koje svježe voće te u količini po želji, ovisno o gladi.
- Za ručak se pojedu dva tanjura bazične juhe uz jedan integralni prepečenac, te nakon toga kuhano i dinstano povrće, uz salate od svježeg povrća začinjene sa malo limunova soka i maslinovog ulja.
- Za večeru je jedan tanjur bazične juhe, kuhano i svježe povrće i malo kuhanih žitarica (integralna riža, bulgur, proso, heljda). Količine povrća nisu ograničene.
Većina pacijenata uglavnom dobro podnosi detoksifikaciju ako se pridržava dobivenih uputa. Najčešće smetnje koje se javljaju u početku su: osjećaj slabosti, pospanost, češće mokrenje, simptomi tipa prehlade sa curenjem nosa i kihanjem, oblaganje jezika, zadah iz usta. Ove smetnje uglavnom nestaju same od sebe kroz nekoliko dana do maksimalno 2-3 tjedna za one koji produže detoksifikaciju na više tjedana. Detoksifikacijske simptome ne smije se tretirati kemijskim suprimirajućim lijekovima nego se pušta da nestanu sami od sebe.
Dvotjedni program čišćenja i alkalizacije je dovoljno vrijeme za značajnu redukciju nivoa toksičnosti u organizmu. Svakako da to ne znači da se potom slobodno možete vratiti lošim prehrambenim navikama.
Autor
Vizija rada dr. Reaček je pomoći pacijentima, posebice pacijenticama, u liječenju njihovih tegoba prirodnim putem, bez upotrebe lijekova.
Detaljnije
Kategorije: Blog - Integrativna medicina - Nutricionizam
Tagovi: dr. Kristina Reaček
Povezano
Celijakija
Ranije sam pisala o glutenu pitajući se je li nam on prijatelj ili neprijatelj. Zaključila sam da ne mora [...]
Faktori koji utječu na kvalitetu majčinog mlijeka
Majčino mlijeko je najvažnija hrana novorođenčetu i dojenčetu u prvim mjesecima života. Ono sadrži sve hranjive tvari potrebne za [...]
Imunološki sustav i dojenje – sve što trebate znati o dojenju
Imunološki sustav fetusa se razvija u sterilnom i zaštićenom okruženju, stoga mu nedostaje doticaj s antigenom. Također se razvija [...]