O povezanosti hormona i stresa smo već pisali u naša dva teksta, i to o hormonima štitnjače i spolnim hormonim te o kortizolu i DHEA-i.
Kortizol i inzulin
Kortizol utječe na brojne promjene u organizmu, a rad gušterače definitivno nije izuzetak.
Povišena razina kortizola ima i nepovoljan utjecaj na rad gušterače jer tijekom noći povisuje razinu šećera u krvi. Povećana razina šećera u krvi podiže razinu inzulina, zbog koje se smanjuje inzulinska osjetljivost stanica za prijenos energije u unutrašnjost stanice, što dovodi do daljnjeg povećanja razine inzulina. Međutim, ovaj proces ne može trajati beskonačno pa dugotrajna izloženost stresu na kraju dovodi do pojave inzulinske rezistencije. Šećer koji smo pojeli nikada ne bi bio pretvoren u energiju da nema inzulina, ali i višak hrane bez inzulina ne bi bio pohranjen kao masno tkivo, odnosno rezerva za poslije. Većina ljudi ima previše inzulina jer se ugljikohidrati jedu u prekomjernim količinama, a trajno povišen inzulin blokira stvaranje hormona rasta, hormona štitnjače i spolnih hormona te uzrokuje neravnotežu kortizola.
Kortizol je hormon koji se luči u tijelu djelovanjem osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežne žlijezde. Njegova uloga u tijelu je pokretačka, mobilizira energiju za sve životne procese, uspostavlja ritmičnost u organizmu, sinkronizira djelovanje endokrinog, imunološkog i neuralnog sustava, uspostavlja cirkadijani ritam, laički – kortizol je dirigent funkcija organizma.
Zamislite kortizol kao vatru u organizmu. Vatra je potrošačka sila koja za svoje postojanje troši gorivo. Isto tako je i kortizol potrošni hormon – daje energiju, ali i troši resurse!
Melatonin
Kortizol i melatonin su hormoni čije nam razine pokazuju kakav cirkadijalni ritam imamo. Kortizol je dnevni, a melatonin noćni hormon.
Epifiza, žlijezda u mozgu, pod utjecajem cirkadijarnog ritma (izmjene dana i noći) počinje lučiti melatonin. Melatonin snižava nivo kortizola, hormona stresa, umiruje tijelo i priprema ga za mirovanje, a konačno i za san.
Visoki kortizol tijekom noći podiže razinu glukoze, na taj način dovodi do inzulinske rezistencije koja blokira hormone štitnjače, hormon rasta, spolne hormone, radeći pri tome multihormonalni poremećaj.
Prolaktin
S negativnim utjecajem kortizola, priča stresa i hormona nije završena jer, paralelno sa stimulacijom kore nadbubrežne žlijezde, hipotalamus stvara i putem stražnjeg režnja hipofize oslobađa prolaktin. Prolaktin ima inhibirajuće djelovanje na produkciju TSH hormona, ali remeti i lučenje FSH i LH hormona odgovornih za pravilnu funkciju jajnika. Dok kod žena povišena razina prolaktina rezultira poremećajem menstrualnog ciklusa, kod muškaraca rezultira pojavom impotencije.
Iako se u kroničnom stresu osoba nalazi u začaranom krugu loših emocija i lošeg tjelesnog stanja, ključni trenutak u rješavanju problema je određivanje razine hormona.
U Poliklinici Artemeda možete učiniti uzorkovanje krvi na sve navedene hormone. Hormoni su poput orkestra – poremećaj rada jednog vodi poremećaju drugog. Uz balansiranje hormona potrebno je provoditi redovitu tjelesnu aktivnost, pravilno se hraniti, uvesti uredan ritam spavanja, ali i naučiti tehnike opuštanja.
Autor
Doc. dr. sc. Ante Silić ima veliko iskustvo kao specijalist psihijatar u vodećim klinikama, znanstveni je suradnik pri Medicinskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu. te je subspecijalist biologijske psihijatrije.
Detaljnije
Povezano
Terapija ozonom u ginekologiji
Ginekologija je široka grana medicine koja se bavi proučavanjem mnogih poremećaja vezanih uz ženski genitalni trakt, menstrualni ciklus, spolne hormone, [...]
Jeste li upoznati sa uslugama koje nudimo?
Koliko stvarno poznajete svoje tijelo? Jeste li zaista zdravi? Otkrijte dio tajni svoga zdravlja uz naše usluge koje uključuju: Široku [...]
FertilAdvance – genetska testiranja
FertilAdvance je inovativan genetski test koji omogućuje prepoznavanje genetskih uzroka muške i ženske neplodnosti, poteškoća sa začećem te ponavljajućih pobačaja. [...]